Dokle je došao proces kauze sluge Božjega Josipa Stadlera?
sub, 23. siječnja 2021. 11:33
Ususret rođendanu prvog vrhbosanskog nadbiskupa i utemeljitelja Družbe sestara Služavki Maloga Isusa dr. Josipa Stadlera, koji se obilježava 24. siječnja, zanimalo nas je dokle je došao proces kauze za njegovo proglašenje blaženim.
Foto: Josip Stadler
Budući da je za konačni sud Svete Stolice potrebno i jedno čudo željeli smo saznati je li na tom planu bilo evidentiranih pojava koje bi se tako mogle okarakterizirati.
"Do sada ima veliki broj čudesnih znakova koji su uslijedili molitvom upućenom zagovoru sluge Božjega, a postoji i jedna naznaka o pravom čudu, što opet prije procesa o čudu valja ispitati i ocijeniti njegovu vrijednost za ovaj postupak", ustvrdio je postulator kauze prof. dr. Pavo Jurišić dodajući kako "mnogo toga ovisi i o nama i našoj uvjerenosti da su slugu Božjega Josipa Stadlera tijekom njegova zemaljskog života resile herojske krjeposti, tako da i sam završetak postupka u mnogome ovisi i o nama samima, posebno onima koji su tražili da se pokrene postupak i ispitaju dokumenti o njegovom svetačkom liku".
"Kult o njegovom krjeposnom životu ostao je bez prekida živ u Družbi sestara Služavki Maloga Isusa, koje su u više navrata od vrhbosanskih nadbiskupa tražile pokretanje postupka za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Njihovoj je želji udovoljio nadbiskup Vinko kard. Puljić te je u prosincu 2000. imenovao postulatora, a dijecezanski postupak je otvoren 2002., te je 2008. priveden kraju. Spisi su predani na Kongregaciju za kauze svetaca", istaknuo je dr. Jurišić naglašavajući kako je pisanje pozicije, koja je važna za donošenje suda o herojskim krjepostima sluge Božjega, pomalo u zastoju.
Postulator mons. Jurišić
Podsjetimo, Josip Stadler je rođen prije 178 godina u Slavonskom Brodu, postao je svećenik Zagrebačke nadbiskupije i bio profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Kada je Sveta Stolica obnovila redovitu crkvenu upravu u Bosni i Hercegovini, bulom Ex hac augusta uspostavila je Vrhbosansku metropoliju s tri dijecezanska sjedišta: Vrhbosansku nadbiskupiju sa sjedištem u Sarajevu, kojoj je dat naziv po starom biskupskom sjedištu u Vrhbosni, zatim Mostarsko-duvanjsku biskupiju sa sjedištem u Mostaru i Banjalučku biskupiju s sjedištem u Banjaluci.
Za prvog nadbiskupa imenovan je dr. Josip Stadler koji je u siječnju 1882. došao u Sarajevo i preuzeo upravu povjerene mu nadbiskupije.
"Tijekom 37 godina upravljanja mjesnom Crkvom radio je i stvarao da uspostavi strukture u Nadbiskupiji te je uz pomoć Božju doista učinio velika djela u materijalnom i pastoralnom pogledu, kao na odgojno-obrazovnom i karitativnom polju. Utemeljio je redovničku zajednicu Družbu sestara SMI čija je karizma služenje Isusu u brizi za one najpotrebnije, stare i iznemogle osobe kao i za djecu bez roditeljske skrbi. Njegova duhovna baština živi u ovoj Družbi", rekao nam je postulator kauze naglasivši da su vjernici nakon Stadlerove smrti 8. prosinca 1918. o njemu govorili kao "duhovnoj osobi svetačkog života, a siromasi grada Sarajeva prozvali su ga 'ocem siromaha'".
Ž.I., KT
Izdvojeno
Ljudi, život, običaji
sri, 20. stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
