Francuzi okupirali Dubrovnik da spriječe njegov pad u ruske ruke (1806.)


Na današnji dan, 27. svibnja 1806. Dubrovčani su francuskoj vojsci otvorili vrata grada i u Dubrovnik je ušlo oko 1 000 francuskih vojnika.

Požunskim mirom 1805. između Habsburške Monarhije i Francuske, svu Dalmaciju i Boku Kotorsku dobili su Francuzi, a jedino je teritorij Dubrovačke Republike ostao samostalan. Pojavom Napoleona s jedne, a slabljenjem Osmanskog Carstva s druge strane, Dubrovačka Republika više nije bila sigurna u ustaljenom sustavu zaštite. Nakon što je Napoleonova vojska ušla u Dalmaciju, nastavila je napredovati prema jugu, s namjerom zauzimanja Boke Kotorske. Međutim, Rusko Carstvo je željelo zauzeti strateški položaj na Balkanu koji bi ograničio francusko širenje. Zato su poslali flotu na čelu s admiralom Senjavinom, koji je zauzeo Boku Kotorsku, preduhitrivši Francuze, piše na portalu povijest.hr.

Neutralna Dubrovačka Republika time se našla ukliještena između dvije velike sile. Sa sjevera su napredovali Francuzi, a s juga je ruska flota nastojala proširiti svoju vlast na Dubrovnik, započevši akciju blokiranjem dubrovačke i gruške luke.

Senat Dubrovačke Republike odlučio je prihvatiti Francuze. Otvorili su francuskoj vojsci 27. svibnja 1806. vrata grada i u Dubrovnik je ušlo oko 1 000 Napoleonovih vojnika, predvođenih generalom Jacquesom Lauristonom.

Rusi nisu bez borbe odustali od Dubrovnika. Započeli su bombardiranje grada s mora, a njihovi saveznici Crnogorci napali su kopneni teritorij Republike. Francuska vojska doista je pružila Dubrovniku zaštitu. Naravno, učinila je to da bi zaštitila svoje interese, a uz to gradu je nametnula namete za izdržavanje vojske koji su financijski potpuno iscrpili Republiku.

Dubrovačka vlada mislila je da će francuski vojnici ostati u gradu samo privremeno, radi pružanja zaštite. U tome su se prevarili. Francuzi nisu napuštali Dubrovnik, nego su, dvije godine kasnije, ukinuli Republiku i uključili njen teritorij u sastav Francuskog Carstva.

Inače, Dubrovačka Republika među prvim državama u Europi i svijetu zabranila je kupoprodaju robova. To je činjenica koja taj zakon stavlja među humanističke pionirske poduhvate predaka današnjih Dubrovčana te cijeloga hrvatskoga naroda na pozornici svjetske pravne jednakosti i, jednostavnim žargonom rečeno, ljudske ravnopravnosti.

Ž.I., KT