sri, 03. veljače 2021. 10:21
Johann Gutenberg (pravo ime Johannes Gensfleisch zum Gutenberg) njemački je tiskar i izumitelj tipografije. Najvjerojatnije je rođen u Mainzu oko 1397. gdje je i preminuo 3. veljače 1468.
O njegovu životu i radu postoje samo fragmentarni i dijelom nesigurni podatci. Oko 1430. otišao iz Mainza u Strasbourg, gdje je ostao, čini se, sve do 1448. baveći se brušenjem dragoga kamenja i proizvodnjom zrcala.
Već je 1436., prema sačuvanim dokumentima, imao tiskarski uređaj i njime izvodio pokuse. Od 1448. vratio se u Mainz te osnovao tiskarsku radionicu, posudivši u tu svrhu od Johanna Fusta 1550 guldena.
Godine 1455. dovršio je prvi tipografski rad, Bibliju na 1282 folio-stranice u dva stupca po 42 retka. To je bila glasovita Biblija od 42 retka, tiskana u 100 do 200 primjeraka, dijelom na pergamentu, a dijelom na papiru. Od toga izdanja sačuvano je do danas 40-ak knjiga koje imaju izuzetnu vrijednost.
Imitirajući u lijevanim slovima ondašnji gotički krasopis s njegovim ligaturama i kraticama Gutenberg je za to izdanje upotrijebio 290 različitih znakova.
Zanimljivo, iste godine kada je dovršena Biblija (1455), Fust je tužio Gutenberga zbog duga. Iako ishod procesa nije poznat, čini se da je Gutenberg izgubio spor i ostao bez tiskare jer je dvije godine poslije (1457.) tiskano elegantno izdanje Mainziškoga psaltira, na kojem su kao tiskari potpisani Fust i njegov zet P. Schöffer, nažalost bez Gutenberga.
Međutim, povijest pamti samo njega dok su Fust i Schöffer relativno nepoznati.
O daljnjem Gutenbergovu tiskarskom radu ne zna se ništa pouzdano. Pripisuje mu se, među ostalim, tiskanje izdanja Missale speciale; Mainzer Catholicon i Biblije od 36 redaka, izašle u Bambergu. Posljednje tri godine života proveo je na dvoru kneza izbornika, nadbiskupa Adolfa Nassauskoga u Mainzu.
Ž.I., KT