Jugoslavija regulirala odnose s Vatikanom (1966.)


Dana 26. lipnja 1966. nakon dugotrajnih pregovora, potpisan je u Beogradu protokol kojim su regulirani odnosi Svete Stolice i SFRJ.

Još od početka socijalističke Jugoslavije 1945. odnosi komunista s Katoličkom Crkvom bili su zategnuti. Zatvoren je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, a svojedobno je uhićen i njegov budući nasljednik mons. Franjo Šeper. Kad je Stepinac 1952. uzdignut u Kardinalski zbor Jugoslavija je prekinula diplomatske odnose s Vatikanom.

Ipak, tijekom 1960-ih dolazi do poboljšanja odnosa. S jedne strane je došlo do liberalizacije u Jugoslaviji, a s druge strane je i Katolička Crkva doživjela promjene u sklopu Drugog vatikanskog koncila. Pregovori između Svete stolice i Jugoslavije počeli su 1964. Promjene su se vidjele i u praksi. Tako je već od 1962. počeo izlaziti Glas Koncila, koji je postao najvažnije crkveno glasilo.

Dana 26. lipnja 1966.  nakon dugotrajnih pregovora, potpisan je u Beogradu protokol kojim su regulirani odnosi Svete Stolice i SFRJ. Jugoslavenske su vlasti tim protokolom potvrdile slobodu vjeroispovijesti, jednakopravnost svih vjerskih zajednica i odvojenost crkve i države. Katoličkoj Crkvi zajamčeno je slobodno obavljanje vjerskih poslova i uvažena je nadležnost Svete Stolice nad Katoličkom Crkvom u Jugoslaviji u duhovnim stvarima, javlja povijest.hr.

S druge strane, Vatikan je izjavio da svećenici ne mogu svoje crkvene i vjerske funkcije zloupotrebljavati u političke svrhe i osuđeno je političko nasilje i politički terorizam. U sljedećim godinama odnosi Crkve i države bili su sve bolji. Od 1966. dopuštena je prodaja ploča s božićnim pjesmama u trgovinama. Dozvoljena je i izgradnja prve nove poslijeratne crkve u Zagrebu i to u Sigetu. Godine 1968. prevedena je Biblija na hrvatski jezik, a 1970. uspostavljeni su i diplomatski odnosi Vatikana i SFRJ.

Konačno, 1971. Tito je posjetio Vatikan, susrevši se s papom Pavlom VI.

Ž.I., KT