Kako su redovnici pomogli izmisliti znakovni jezik


Znakovni jezik za gluhe razvili su jedan redovnik i dva katolička svećenika…

Kako su redovnici pomogli izmisliti znakovni jezik, naslov je članka koji je prošlog tjedna objavljen na National Geographicu u kojemu se objašnjava kako je zaslugama jednog benediktinskog redovnika i dvojice katoličkih svećenika gluhim osobama olakšana komunikacija.

No, olakšanje komunikacije nije bila jedina dobrobit proizašla iz znakovnog jezika. Gluhim su osobama pod Rimskim zakonom bila uskraćena određena prava, poput prava da potpišu oporuku jer se pretpostavljalo „kako ne razumiju ništa; budući da ne mogu naučiti čitati ili pisati“.

Prva osoba koja je počela djelovati da se situacija za gluhe osobe poboljša bio je španjolski benediktinac iz 16. stoljeća, Pedro Ponce de León, koji je došao na ideju naučiti ih znakovnom jeziku koje su benediktinci koristili kako bi komunicirali tijekom dnevnih razdoblja šutnje.

Nadahnut de Leonovim radom, španjolski svećenik Juan Pablo Bonet nastavio je razvijati komunikacijske metode. On je pak krenuo s idejom gluhe osobe naučiti izgovarati riječi i postepeno konstruirati smislene fraze. Prvi korak u tom procesu bio je razvoj „demonstrativne abecede“, sustava u kojem se desnom rukom rade oblici koji predstavljaju slova, prenosi Bitno.net. Gluha osoba bi uz to naučila povezivati svako slovo abecede s fonetskim zvukom. Bonetov je pristup kombinirao zvukove za komunikaciju sa znakovnim jezikom, no imao je poteškoća prilikom podučavanja riječi za apstraktne pojmove, ili riječi poput „za, ni, još“ i slično.

Francuski katolički svećenik Charles-Michel de l’Épée 1755. utemeljio je sveobuhvatniju metodu poučavanja gluhih osoba te u Parizu osnovao prvi Nacionalni institut za gluhonijemu djecu, koja su u institut dolazila iz različitih dijelova Francuske, te sa sobom donosila znakove kojima su komunicirali kod kuće.

Épée je pomoću tih znakova sastavio vlastiti rječnik znakovnog jezika. Uvjeren kako znakovni jezik mora biti cjeloviti jezik, njegov je sustav sadržavao prijedloge, veznike i druge gramatičke elemente. Osim poboljšanja znakovnog jezika, Épée je utemeljio i 21 školu za gluhe zbog čega ga se smatra „ocem gluhih“.

KT