Porast potpomognutih samoubojstava u Austriji


Austrija je tijekom 2025. zabilježila zabrinjavajući porast broja potpomognutih samoubojstava od čak 267 % u usporedbi s prvom godinom primjene zakona 2022.

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Prema službenom izvješću austrijskog Saveznog ministarstva rada, socijalnih pitanja, zdravstva, skrbi i zaštite potrošača iz studenoga 2026., pod nazivom Samoubojstva i prevencija samoubojstava u Austriji, lani je na ovaj način život okončalo 198 osoba. To predstavlja skok od 77 % u odnosu na 2024., kada je zabilježeno 112 slučajeva, te drastičan rast u odnosu na 2022., kada su bila 54 takva smrtna slučaja. Posebno zabrinjava podatak da je gotovo trećina (32 %) svih samoubojstava kod žena sada posljedica potpomognutog samoubojstva, dok je taj udio kod muškaraca manji od 10 % (9 %), što je potaknulo snažne pozive austrijskoj ministrici zdravstva Korinni Schumann da hitno naloži neovisnu istragu.

Najliberalniji zakon

Inače, Austrija ima jedan od najliberalnijih zakona o potpomognutom samoubojstvu na svijetu te je jedna od rijetkih država u kojoj se pravo na ovakav čin može ostvariti isključivo na temelju mentalne bolesti, bez uvjeta da je bolest terminalna. Za razliku od Kanade, koja je odbacila proširenje zakona na osobe koje pate isključivo od psihijatrijskih oboljenja, austrijsko Ministarstvo pravosuđa tumači kako čak i slabost povezana sa starošću može biti valjan temelj ako zahtijeva liječničku skrb i ispunjava zakonski prag ozbiljnosti stanja. U svojoj četvrtoj punoj godini primjene zakona Austrija je tako zabilježila najveći udio potpomognutih samoubojstava u ukupnom broju suicida (14,6 %) među svim svjetskim jurisdikcijama koje imaju zakone isključivo o potpomognutom samoubojstvu, nadmašivši pritom četvrte godine primjene u američkim saveznim državama Havajima (13,07 %), Kaliforniji (10,71 %) i Oregonu (3,99 %).

Broj samoubojstava nije smanjen

Iako su zagovornici legalizacije uoči stupanja zakona na snagu u siječnju 2022., predvođeni Austrijskim društvom za humani kraj života (ÖGHL), tvrdili kako će takva praksa smanjiti ukupnu stopu samoubojstava, službeni podaci pokazuju upravo suprotno. Austrijska Vlada u izvješću izričito priznaje kako statistika pokazuje porast ukupne stope suicida u zemlji kada se u nju uključe potpomognuti slučajevi. Ukupan broj potpomognutih i nepotpomognutih samoubojstava rastao je svake godine – sa 1 099 u 2021. na 1 353 u 2025., što je porast od 23,1 %. Istodobno je rasla i gruba stopa samoubojstava koja isključuje potpomognute slučajeve, sa 12,28 na 12,55 na 100 000 stanovnika. Ovi podaci potvrđuju nalaze ranijih istraživanja iz Sjedinjenih Američkih Država prema kojima legalizacija ne zamjenjuje klasična samoubojstva, nego dovodi do porasta ukupnog broja smrtnih ishoda.

Detaljna raščlamba po spolu otkriva izrazit nesrazmjer i snažan udar na žensku populaciju. Tijekom 2025. zabilježeno je 108 potpomognutih i 230 nepotpomognutih samoubojstava među ženama, što znači da je potpomognuti suicid činio 31,95 % svih ženskih samoubojstava. U usporedbi s 2022., kada je taj udio iznosio 11 % (33 od 310), broj se gotovo utrostručio, dok je samo u posljednjih godinu dana broj žena koje su okončale život na ovaj način skočio za 86 % (sa 58 na 108). Kod muškaraca je zabilježeno 90 potpomognutih i 925 nepotpomognutih samoubojstava, odnosno 8,87 % od ukupnog broja. Žene su tako u 2025. godini činile 54,55 % svih korisnika potpomognutog samoubojstva u Austriji, a zabilježena je i oštra regionalna razlika, pri čemu je savezna država Tirol zabilježila skok od čak 155,6 % u samo jednoj godini (sa 9 na 23 slučaja).

Nema nadzora

Iz organizacije Right To Life UK napominju kako je ozbiljne kritike na račun provedbe zakona uputio i austrijski nacionalni program Prevencija samoubojstava Austrija (SUPRA), upozorivši na potpuni izostanak nadzora nad izdanim smrtonosnim pripravcima. Budući da u Austriji ne postoji zakonski rok unutar kojeg se propisani lijek mora upotrijebiti, niti određeno tijelo odgovorno za njihov povrat, stotine doza ostaju neiskorištene i bez nadzora u kućanstvima. Prema podacima iznesenim u parlamentu, od početka 2022. do prosinca 2025. u ljekarnama je izdano 721 pakiranje smrtonosnih lijekova, vraćeno ih je tek 103, dok je zabilježeno 239 smrtnih slučajeva, što znači da se za približno 380 doza ne zna gdje se nalaze. Stručnjaci i zastupnici upozoravaju na golemu opasnost da te pripravke slučajno konzumiraju djeca ili ih u trenucima krize iskoriste druge suicidalne osobe, na što upućuju i tragični primjeri zabilježeni u Australiji.

Na kraju, program SUPRA upozorava da slaba dostupnost i niska kvaliteta prikupljenih podataka onemogućuju ozbiljnu procjenu učinka zakona, ističući kako Vlada ni četiri godine nakon legalizacije nije odredila tko je odgovoran za sustavno prikupljanje i analizu tih informacija. Izvješće uopće ne donosi podatke o tome koliko je preminulih bolovalo od terminalnih bolesti, a koliko isključivo od psihijatrijskih stanja, niti navodi motive osoba koje su zatražile smrt, poput straha da će biti teret obitelji. Potpuno su izostavljeni i podaci o medicinskim komplikacijama i produljenom umiranju, iako postoje dokazi o slučajevima u kojima je agonija u Austriji trajala dulje od četiri sata, čime se u javnosti stvara pogrešan dojam da je riječ o potpuno bezbolnom postupku, dok se istodobno potkopavaju nacionalni napori u prevenciji samoubojstava.

Ž.I., KT