Komunisti osudili kardinala Stepinca (1946.)


Jedanaestog listopada 1946. zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu izrečena je presuda na jugoslavenskom sudu. Dogodilo se to u sklopu montiranog procesa na kojem je zajednički suđeno njemu, ustaškom dužnosniku Erihu Lisaku i šesnaestorici franjevaca.

Kardinala Stepinca jugoslavenske vlasti uhitile su još 18. rujna iste godine pod optužbom da je, između ostaloga, pozdravio ustaške vođe dok se jugoslavenska vojska još borila s njemačkim i talijanskim snagama i pozvao svećenstvo da s njima surađuje. U optužnici je još stajalo da je pretvorio crkvene svečanosti u političke manifestacije za Pavelića i služio misu svakog 10. travnja, na godišnjicu osnivanja NDH. Također, komunisti su ga optuživali da je slavio misu prilikom otvaranja ustaškog Sabora kao i podržavao ustaški otpor nakon oslobođenja zemlje, piše povijest.hr.

Nekoliko mjeseci ranije jugoslavenska vlada priopćila je Vatikanu da se sprema Stepinčevo uhićenje jer "Jugoslavija ne može tolerirati građane koji su služili interesima drugih…". Vatikan je o tome obavijestio kardinala, ali Stepinac je odlučio da neće napuštati državu.

Sudski postupak bio je brz, uz bučno odobravanje pune sudnice, a Stepinac je osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.

Erih Lisak osuđen je na smrt vješanjem. Stepinac je pet godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a zatim je do smrti bio u kućnom pritvoru u Krašiću.

Dok je bio u pritvoru u Krašiću papa Pio XII. proglasio ga je kardinalom. Kard. Stepinac je umro prije nego je isteklo 16 godina kazne. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998.

Sudski postupak protiv Stepinca Zagrebački Županijski sud, pod predsjedanjem Ivana Tudurića, u cijelosti je poništio u svibnju 2016. Reviziju presude zatražio je nadbiskupov nećak Boris Stepinac.

Ž.I., KT