Kongregacija za kauze svetaca porekla da je tražen novac za beatifikaciju
čet, 15. travnja 2021. 09:20
Vatikanska kongregacija za kauze svetaca odbacila je optužbe da je ovaj ured tražio novac u zamjenu za provođenje kauze talijanskoga državnika ubijenoga 1978.
„Što je rečeno nije istina“, izjavio je u pismu 9. travnja novinarima talijanskog programa istraživačkih vijesti, podtajnik Kongregacije za kauze svetaca vlč. Bogusław Turek, a obznanjeno je 12. travnja.
Kako prenosi CNA, u emisiji je postulator, čiji je posao vođenje biskupije kroz postupak kanonizacije u Rimu, optužio podtajnika da je u lipnju 2018. od njega tražio mito radi unapređenja kauze beatifikacije bivšeg talijanskog premijera Alda Mora (1916. – 1978.).
Kontroverze oko postulatora
„Nikad nisam bio povezan niti se bavio kauzom Alda Mora jer ona još nije predstavljena u dikasteriju“, rekao je Turek u pismu koje je vatikanski tiskovni ured podijelio 13. travnja.
U posebnoj bilješci, od 9. travnja, Kongregacija za kauze svetaca priopćila je da je u travnju 2018. primila obavijest da su promotori Morove kauze opozvali mandat postulatora Nicole Giampaola i dodijelili ga nekomu drugom.
„Stoga treba napomenuti da navodni financijski zahtjev nije mogao biti upućen gospodinu Giampaolu u lipnju 2018., kako on tvrdi, jer više nije bio postulator“, naveo je ured za kauze svetaca.
Postulator Giampaolo iznio je optužbu u intervjuu u programu Report koji se emitira na državnom kanalu Rai3. Giampaolo je novinar i autor, koji je također radio u lokalnoj politici.
Podtajnik Turek rekao je da se s Giampaolom sastao u uredima Kongregacije iz drugog razloga: da mu objasni kako ga ovaj dikasterij nije odobrio kao postulata za druge dvije kauze za proglašenje blaženim „zbog nedostatka koji zahtijevaju kanonske norme“.
Ubile ga Crvene brigade
Inače, Aldo Moro bio je istaknuti katolički političar i pravnik. Bio je među osnivačima talijanske stranke lijevoga centra Kršćanska demokratska partija te je slovio za jednog od najpopularnijih lidera u povijesti Republike Italije.
Moro je također bio jedan od najdugovječnijih talijanskih premijera u post-ratnoj eri, bivajući na premijerskoj stolici od 1963. do 1968. te ponovno od 1974. do 1976.
Ubila ga je ljevičarska teroristička grupa Crvene brigade 8. svibnja 1978. nakon što su ga oteli te držali u zatočeništvu 55 dana.
Kauza za beatifikaciju Alda Mora otvorena je u Rimskoj nadbiskupiji u rujnu 2012. Tri godine poslije pojavile su se kontroverze je li ubijen „iz mržnje prema vjeri“.
Tadašnji postulator, Giampaolo, rekao je da će postupak proglašenja blaženim možda biti zaustavljen.
U to je vrijeme Morova najstarija kći, senatorica Maria Fida Moro, kontroverze nazvala „potpuno neopravdanima“, a oca je opisala kao „progonjenog u životu, u smrti i poslije“.
Kauza privremeno obustavljena
U Reportu je Giampaolo rekao kako je „nažalost kauza privremeno obustavljena, jer sam vidio snažni pritisak izvana prema njoj, a istodobno su bili ugroženi viši interesi Crkve“.
„Vjerojatno je bilo previše interesa iza procesa proglašenja blaženim i svetim“, rekao je.
Podtajnik Kongregacije za kauze svetaca, vlč. Bogusław Turek, rekao je prošli tjedan novinarima Reporta kako Kongregacija nije ovlastila Rimski vikarijat da otvori Morovu kauzu za proglašenje blaženim.
A u svojoj bilješci od 9. travnja iz ovoga su ureda napomenuli kako Nicola Giampaolo nikada nije bio potvrđen kao postulator Morove kauze, te da kongregacija ne nudi nikakav oblik „akreditacije postulatora“ kakav Giampaolo tvrdi da ima u svom životopisu.
KT
Izdvojeno
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=f5fcd904463cc5a95894f7773901cca8)
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=9de811ff1b99747b25edbd8b9509b904)
Ljudi, život, običaji
sri, 20. stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
