Egipat
Pet, 14. Srpanj 2017. 16:23 Egipat
Egipatski ministar starina potvrdio je vrijedan pronalazak u najstarijoj knjižnici na svijetu koja djeluje u kontinuitetu, u znamenitom samostanu Sv. Katarine.
Khaled El-Enany, egipatski ministar starina, objavio je početkom srpnja otkriće rijetkog manuskripta koji sadrži tekst s područja medicine, što ga je napisao Hipokrat, poznati grčki liječnik. Ovaj tekst koji potječe iz petog ili šestog stoljeća pronađen je u najstarijoj knjižnici na svijetu koja djeluje u kontinuitetu do danas – čuvenom samostanu Sv. Katarine u južnom Sinaju.
Ministar je također rekao kako su manuskript otkrili redovnici, tijekom nekih restauratorskih radova u samostanskoj knjižnici koja sadrži oko 6 000 manuskripta napisanih na arapskom, etiopskom, koptskom, armenskom, sirijskom i, dakako, grčkom.
Neki od njih potječu iz 4. stoljeća. Inače, od dana kada je utemeljena, u 6. stoljeću (između 548. i 565.), knjižnica samostana Sv. Katarine na Sinaju nikada nije bila zatvorena.
Podignuta je za vrijeme kraljevanja Justinijana I. (483. – 565.), a gradnju je prvotno bila financirala majka Konstantina Velikog, carica Helena.
Zidine ovog samostana još uvijek su dom drevnim rimskim svitcima koji datiraju iz vremena kada je samostan utemeljen, što ovo zdanje čini drugom najvećom zbirkom kodeksa i manuskripta na svijetu – odmah nakon Vatikanske knjižnice.
Zapravo, iz ovoga samostana, koji se od 2002. nalazi na UNESCO-vu popisu svjetske baštine, potječe poznati Codex Sinaiticus, biblijski tekst datiran u godinu 345.
Tu se također mogu pronaći i dekreti iz doba Muslimanskog kalifata.
Egipatski ministar starina je prigodom najnovijeg pronalaska organizirao svečanost u Kairu na kojoj se okupio veliki broj uglednih ličnosti uključujući: grčkog ministra medija i telekomunikacija Nikosa Pappasa, poglavara samostana Sv. Katrine, egipatskog ministra kulture Helmya El-Namnama te mnoge druge.
Manuskript je inače napisan na vellumu (pergamenu od neštavljene kože) i sadrži tragove biljnih sastojaka iz grčkog recepta nestalog prije 1200. godine.
Drugi dio sadrži izvatke iz Biblije poznate kao Sinaitic manuscript iz srednjovjekovnog doba.
Spomenimo i to da knjižnica čuva i najstariju na svijetu verziju židovske Tore, grčku inačicu poznatu kao Codex Sinaiticus napisanu prema naredbi cara Konstantina 331. godine.
KT