Upravni odbor Instituta za religijska djela (Institutum pro Operibus Religionis – IOR) izabrao je novog predsjednika, što označava promjenu vodstva na čelu „Vatikanske banke“ prvi put u više od desetljeća.

IOR je 25. ožujka objavio da će dugogodišnji predsjednik Nadzornog odbora banke, Jean-Baptiste de Franssu, odstupiti 28. travnja nakon posljednjeg sastanka na kojem će biti odobreno financijsko izvješće banke za prethodnu godinu. De Franssu je predsjedavao razdobljem značajne regulatorne reforme u banci.

Njega će naslijediti François Pauly, trenutni član odbora, u onome što je banka u priopćenju za javnost opisala kao „pažljivo vođen proces nasljeđivanja“ usmjeren na „osiguravanje kontinuiteta u upravljanju Institutom“.

Gosp. Pauly, luksemburški državljanin, član je Nadzornog odbora od 2024. Trenutačno je predsjednik Grupe La Luxembourgeoise i član je Ekonomskog vijeća Nadbiskupije Luksemburg.

Prema izjavi IOR-a, izabrao ga je odbor banke u prosincu prošle godine, a krajem siječnja dobio je odobrenje Kardinalske komisije IOR-a.

Prije toga vršio je službu izvršnog direktora i predsjednika Banque Internationale à Luxembourg, a do 2021. bio je član Vatikanskog mirovinskog fonda.

Predsjednik koji je proveo reforme

U izjavi za tisak, de Franssu je rekao da mu je bila „iznimna čast“ služiti kao predsjednik Nadzornog odbora te da je tijekom njegova mandata IOR prošao „kroz duboku strukturnu transformaciju“ nakon „dugog razdoblja obilježenog poteškoćama u upravljanju“. „Ovaj je proces omogućio Institutu da postigne snažan međunarodni kredibilitet i ostvari solidne financijske rezultate, koji će uskoro biti objavljeni za 2025.“, rekao je te dodao: „Široke reforme provedene u bliskoj i konstruktivnoj suradnji s glavnim direktorom i zaposlenicima IOR-a uspostavile su robustan okvir upravljanja, kulturu transparentnosti, snažnu orijentaciju na usluge klijentima i dobro razvijene kontrolne funkcije.“

Napominjući da je MONEYVAL, nadzorno tijelo Vijeća Europe za sprječavanje pranja novca, dodijelilo banci najvišu ocjenu, de Franssu je rekao da je IOR u solidnoj poziciji da služi Papi, Svetoj Stolici i svojih 12 000 klijenata. „Sada ponizno predajem ovu važnu odgovornost svom nasljedniku“, kazao je.

Promjena vodstva uslijedila je nakon više od desetljeća reformi u nekoć skandalima pogođenoj banci, jedinoj komercijalnoj financijskoj instituciji Vatikana.

De Franssu, koji IOR vodi od 2014., služio je više od dva puna petogodišnja mandata – maksimalni dopušteni prema propisima banke – nakon što ga je papa Franjo zamolio da ostane na dužnosti. Pod njegovim vodstvom, banka je postala profitabilna i financijski transparentna, došla je pod nadzor međunarodnih propisa i inspekcija, bilježeći niz međugodišnjih povećanja dobiti unatoč širim financijskim poteškoćama Vatikana.

Jedina komercijalna institucija Vatikana

Prema godišnjem izvješću banke za 2024., objavljenom 11. lipnja 2025., IOR je zabilježio neto dobit od 32,8 milijuna eura, što je povećanje u odnosu na 30,6 milijuna eura u 2023.

Rezultat je, kako piše The Pillar, omogućio jedinoj komercijalnoj instituciji Vatikana da isplati dividendu od 13,8 milijuna eura, koju je papa Franjo usmjerio u dobrotvorne projekte.

Banka također godišnje izvještava o svom omjeru kapitala Tier 1, međunarodnom standardu koji mjeri likvidnost i izloženost institucionalnom riziku za financijske institucije. Minimalni međunarodni bankarski zahtjev je omjer od 6%. Omjer za veće američke banke obično je negdje između 13% i 17%. U 2024., IOR je međutim imao impresivni omjer Tier 1 od 69,4%, u odnosu na 59,8% u 2023.

Ranije ove godine, banka je pokrenula dva etička investicijska indeksa „osmišljena da služe kao referenca za katolička ulaganja“, i na svakom od njih je popis 50 tvrtki za koje je IOR rekao da će ulaganja biti u potpunosti u skladu s katoličkim etičkim načelima.

Kontroverze vezane uz IOR

No, 2021., bivši predsjednik IOR-a Angelo Caloia postao je prva osoba kojoj je sud u Vatikanu izrekao zatvorsku kaznu za financijske prijestupe, nakon što je prevario banku za milijune dolara koristeći svoj položaj za prodaju dijelova IOR-ova portfelja nekretnina sebi i suučesnicima. Nakon tog rezultata, De Franssu je pozdravio povrat više od 17 milijuna eura koje je banka uspjela vratiti, a „koji su ukradeni iz [IOR-a] prije 2014.“ ocijenivši ih „među važnim postignućima“ 2022.

De Franssu i tada novi direktor IOR-a Gianfranco Mammí, također su postali središte bitke za širu financijsku reformu Vatikana u skandalu s nekretninama Državnog tajništva u Londonu, nakon što su odbili zahtjev za zajam od 150 milijuna eura od tajništva za refinanciranje zgrade poslije njezine akvizicije 2018. Pod pritiskom visokih vatikanskih dužnosnika da ga odobre, unatoč njihovim regulatornim zabrinutostima, dvojica bankara prijavila su zahtjev za zajam tužiteljima, pokrećući istragu koja je na kraju dovela do suđenja za financijske prijestupe, koje je trenutno u tijeku po žalbi, a na kojem su bivši sostituto (zamjenik u Državnom tajništvu Sv. Stolice s velikim ovlastima i ključna osoba u administrativnom nadzoru IOR-a, op. prev.) kardinal Angelo Becciu i osam drugih osuđeni.

Dok su se De Franssu i Mammí suočili s „odmazdom“ Državnog tajništva zbog tih događaja, papa Franjo je kao odgovor proširio utjecaj i važnost IOR-a, naredivši da svu kurijsku imovinu i ulaganja obavlja banka.

Tu je reformu prošle godine poništio papa Leon XIV., koji je ovlastio vatikanske dikasterije i institucije da učinkovito biraju vlastite investicijske instrumente i upravitelje.

KT