čet, 21. svibnja 2026. 11:43
Ikona Majke Božje nazvana „Neiscrpna čaša“ koja predstavlja Krista kao „piće spasenja“, sve je više među ruskim pravoslavnim kršćanima zazivana za oslobođenje od ovisnosti o alkoholu i drogama. Ona prikazuje i 80 „svetaca trijeznosti“ odabranih među „novim mučenicima“ prošlog stoljeća.
Ruski pravoslavni vjernici sve se više okreću slici Majke Božje Neupivaemaja Čaša [rus. Неупиваемая чаша] – Neiscrpne čaše, koja prikazuje Krista kao „piće spasenja“, s molitvama za oslobođenje od ovisnosti o alkoholu i drogama. To je, kako prenosi asianews, povezano s marijanskom temom nedavno dodanom u liturgijsku ikonografiju, koja prikazuje „Zaštitnike trijeznosti“, 80 likova svetaca koji tvore krunu oko „Gospe od Kaleža“, čiji blagdan Ruska Crkva slavi 18. svibnja.
Osamdeset „svetaca trijeznosti“
Valerij Doronkin, ravnatelj službe za rehabilitaciju alkoholičara Moskovskog patrijarhata, govorio je o tome u intervjuu za Ria Novosti, navodeći da je ikona Neiscrpne čaše jedna od najraširenijih u Rusiji; izložena je u svim crkvama i okačena u molitvenom kutu obiteljskih domova, budući da je „pijanstvo naša velika nevolja, posebno u posljednje vrijeme“. Ikona se koristi u obiteljima i pokazuje onima koji su najosjetljiviji na ovu štetnu naviku, čak i ako je to samo mala slika koju nose sa sobom.

Doronkin je objasnio kako 80 svetaca trijeznosti pripadaju kategoriji „novih mučenika“ prošlog stoljeća, kada je ovisnost o alkoholu također bila raširena, a svi su oni pomagali ljudima da je prevladaju. Među njima se ističe mitropolit Vladimir (Bogojavlenski), koji je predvodio veliki pokret za umjerenost početkom 1900-ih, prije Boljševičke revolucije, kada su se mnoga udruženja posvetila rješavanju ovog društvenog problema, u koji su bili uključeni milijuni građana Ruskog Carstva. Mnogi drugi biskupi i svećenici sudjelovali su u ovom pothvatu, predlažući svima da „polože zavjet trijeznosti“ kao doživotnu vjersku obvezu, analogno zavjetima čistoće, siromaštva i poslušnosti. Većina njih potom je pretrpjela progon od ateističkog boljševičkog režima, pridruživši se tako redovima novih mučenika.
Poganski običaji na grobljima
Sličan apel došao je i od pomoćnog biskupa Patrijarhalne nadbiskupije Moskovske, Siluana (Bjurova), titularnog biskupa pavlovo-posadskog na periferiji glavnog grada, gdje se nalazi nekoliko velikih groblja. Vjernicima se posvješćuje kako je „unošenje alkohola i cigareta na groblje jasno iskrivljavanje pravoslavne tradicije i umjesto toga povezano je s pretkršćanskim poganskim tradicijama, kada su se žrtve prinosile poganskim bogovima“, kako je objasnio biskup Siluan.
Posjeti grobljima karakteristični su za razdoblje nakon Uskrsa, koji su pravoslavci slavili 12. travnja, a tijekom „Svijetlog tjedna“ uskrsne oktave sva su groblja bila ispunjena vjernicima koji su išli donijeti vijest o Uskrsnuću svojim preminulim voljenima. U praksi se ovi običaji manifestiraju kao gozbe koje se održavaju uz grobove, gdje se često postavljaju klupe i mali stolovi, s obilnim pićem za „prekid posta“ i prijestup posta pušenjem – inače strogo zabranjenog propisima Ruske Crkve – pretvarajući tako prostore groblja u nekontrolirane, svečane orgije.
KT