Grčka

Redovnice koje služe izbjeglicama u Grčkoj i njihovo pouzdanje u Papin dolazak


Nakon nekoliko godina praćenja migranata na grčkom otoku Samosu u Egejskom moru, Kćeri milosrđa Sv. Vinka Paulskog u rujnu nisu dobile pristup novom kampu.

Zajednica koju je u Francuskoj osnovao Sv. Vinko Paulski, u Grčkoj je prisutna od 1872. - na otoku Syrosu, u srcu Kiklada, četiri sata vožnje brodom od Atene. Sedam sestara, među kojima su Vijetnamka, Hrvatica i četiri Grkinje, čine mjesnu zajednicu sa s. Melanie, koja vodi dom umirovljenika za 35 starijih osoba. Štićenici i medicinsko osoblje doma su pola pravoslavci, a pola katolici.

Potrebe postoje, a sputavaju nas administrativne stvari
Francuskinja s. Melanie koja već tri godine živi u ovoj zajednici, izrazila je želju misionara da se situacija deblokira posjetom pape Franje Lezbosu, 5. prosinca, prenosi Aleteia.

Kada je 2015. eksplodirala migracijska kriza, otok Syros nije bio pogođen jer je udaljen od brodske rute. Ali sestre su bile zabrinute. „Srce karizme naše kongregacije je ići u domove ljudi, najsiromašnijim ljudima, s najpotrebnijima i gdje nitko ne ide”, objasnila je s. Melanie.

Ovim su pozivom svoju pomoć ponudile biskupu biskupije koji ih je poslao na Samos, otok bez stalnog svećenika, gdje je stigla brojna afrička katolička zajednica. Bilo je to prilično epsko putovanje budući da je bilo potrebno čak osam sati vožnje brodom kako bi se stiglo do Samosa sa Syrosa. Sestre se ovom mjestu posvećuju dva vikenda u mjesecu: “Katehizirali smo, slušali smo, davali smo moralnu potporu i davali smo materijalnu pomoć u odjeći, hrani i ceradama za kolibe.”

Kao i na Lezbosu, situacija je kritična. “Dok je početni kamp u vojarni bio planiran za 650 ljudi, u srcu zime 2019. bilo je do 7 000 dolazaka. Uspostavljena je mreža suradnje s raznim nevladinim udrugama i Caritasom, kao i s državnom bolnicom na otoku, koja je bila preplavljena pacijentima", prisjetila se s. Melanie čije su sestrinske vještine bile od koristi u jednoj francuskoj medicinskoj nevladinoj organizaciji.

Otežan pristup
Napomenula je kako je u rujnu kamp premješten iz grada na selo. "Svakako, za 400 migranata koji sada tamo žive, materijalni uvjeti su 'na drugačijim razmjerima' od prijašnjih“, naglasila je redovnica. Međutim, sigurnosne kontrole su strože. Upravitelji izbjegličkih kampova nisu dali dopuštenje vlč. Tonyu, isusovcu u misiji s izbjeglicama, niti sestrama, za ulazak u kamp radi duhovne pratnje - težak udarac za katoličku izbjegličku zajednicu. Osim toga, zbog poteškoća u dobivanju pristupa, mnoge su nevladine organizacije napustile Samos.

“Vrlo je frustrirajuće jer potrebe postoje, a sputavaju nas administrativne stvari”, požalila se s. Melanie, te kazala kako sestre očekuju da posjet pape Franje deblokira situaciju.

Ista situacija postoji i na Lezbosu, najvećem otoku koji graniči s Turskom: novi "zatvoreni" kampovi zapravo su zabranjeni za pristup neovlaštenim osobama. Iako je uprava u procesu postavljanja mjesta za molitvu i iako kršćanski migranti teoretski mogu ići u crkve, udaljena lokacija kampa Samos otežava putovanje.

No, Kćeri milosrđa nisu prekinule svoju misiju s migrantima. „Dok smo bili u pratnji obitelji iz Konga i mladića iz Kameruna koji je dobio radnu dozvolu, našli smo im posao ovdje u Syrosu. Pomažemo im u procesu integracije, posebno kroz učenje jezika i pratnju u njihovom procesu. Također nastavljamo podržavati izbjeglice koje su napustile Samos i sada su u Ateni”, objasnila je s. Melanie.

Na upit što bi kazala kada bi imala priliku razgovarati s rimskim biskupom, ova misionarka je odgovorila: “Zahvalila bih mu na izazovima koji nas potiču da budemo odvažni u našoj misiji. Njegova ljubav prema siromašnima me potiče u mom pozivu. A onda bih ga zamolio da se založi kod političkih čelnika za izbjeglice u Grčkoj”.

S. Melanie i poglavarica njezine zajednice s. Ana bit će nazočne susretu klera i redovnika s papom Franjom u Ateni 4. prosinca, kao i na misnom slavlju sljedećeg dana u glavnom gradu Grčke.

 

N.Ž.,KT