Tri najstarija Isusova portreta su ona Dobrog Pastira


Nedavno je Crkva obilježila Nedjelju Dobrog Pastira kada se posebno moli za duhovna zvanja. Toga koliko su ona danas važna, bili su svjesni i rani kršćani, te su u svojem nastojanju približiti Krista kroz umjetnost najprije odabirali prikazati ga upravo kao Dobrog Pastira.

Prizor iz katakombi Sv. Kalista

Prizor iz katakombi Sv. Kalista

Djela ranokršćanske umjetnosti otkrivena u katakombama u Rimu prikazuju Isusa kako nosi janje preko ramena – tu sliku Isusa Dobrog Pastira koji polaže svoj život za ovce svoje možemo pronaći u Ivanovu evanđelju (10,11-18): „Ja sam pastir dobri. Pastir dobri život svoj polaže za ovce. Najamnik – koji nije pastir, nije vlasnik ovaca – kad vidi vuka gdje dolazi, ostavlja ovce i bježi, a vuk ih grabi i razgoni: najamnik je i nije mu do ovaca. Ja sam pastir dobri i poznajem svoje i mene poznaju moje, kao što mene poznaje Otac, i ja poznajem Oca i život svoj polažem za ovce. Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ovčinjaka. I njih trebam dovesti i glas će moj čuti i bit će jedno stado, jedan pastir. Zbog toga me i ljubi Otac što polažem život svoj da ga opet uzmem. Nitko mi ga ne oduzima, nego ja ga sam od sebe polažem. Vlast imam položiti ga, vlast imam opet uzeti ga. Tu zapovijed primih od Oca svojega.“

U vrijeme kada je bilo zabranjeno stvarati eksplicitno kršćansku umjetnost kršćani su se „snašli“ i oslikali katakombe u kojima su se skrivali tijekom bogoslužja. Njihova umjetnost koju su za sobom ostavili služi nam kao prozor u njihovu vjeru. Tako je na zidovima katakombi Sv. Kalista nekada u trećem stoljeću oslikan Isus koji nosi janje preko svojih ramena.

Otprilike u isto vrijeme, ili možda stoljeće kasnije, rani kršćani ostavili su još jedan crtež Krista Dobrog Pastira u Priscilinim katakombama, također u Rimu. Ondje je Isus oslikan s janjetom na ramenima i s dvjema ovcama sa strane koje predstavljaju njegovo stado.

U Domicilinim katakombama nalazi se, vjerojatno, najstariji prikaz Dobroga Pastira koji datira iz drugog stoljeća.

I dok se ovakvi crteži mogu pronaći i u poganskim kulturama gdje su životinje nuđene za žrtvovanje bogovima, kršćansko značenje je inspirirano riječima Novoga zavjeta.

KT