Uhićeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan (1670.)


Petar Zrinski (bivši hrvatski ban) i Fran Krsto Frankopan (njegov šogor) na prijevaru su uhićeni u Beču 17. travnja 1670.

Tu dvojicu hrvatskih velikaša optužili su za sklapanje urote i podizanje ustanka protiv Leopolda I. Habsburškog, tadašnjeg vladajućeg kralja Hrvatske i Ugarske te cara Svetog Rimskog Carstva.

Sama pobuna je trajala od 1664.,a u povijesti je ostala zapamćena kao Urota Zrinski-Frankopan. Nastala je zbog nastojanja bečkog dvora da Hrvatskoj i Ugarskoj nametne centralizam i apsolutizam kakvim se već upravljalo u austrijskim nasljednim zemljama i Češkoj. Da bi se efikasnije oduprli dvoru ugarski velikaši se udružuju s hrvatskim i traže oslobođenje dijelova teritorija od Osmanlija smatrajući da će ponovno ujedinjenje zemalja krune Sv. Stjepana biti najbolja obrana od centralističkih težnji Habsburgovaca.

Nakon niza preokreta te pokušavanja povezivanja s Francuskom i Venecijom, urotnici naposljetku čine očajnički pokušaj dogovora sa sultanom Mehmedom IV., ali izdajom iz vlastitih redova sve se doznaje na dvoru i urota je otkrivena. Nakon što su uvidjeli besmislenost daljnjeg djelovanja Zrinski i Frankopan traže pomirenje i milost cara te su u travnju 1670. krenuli u Beč, piše povijest.hr.

Naveli su ih na ulazak u kočiju kneza Wenzela Eusebiusa von Lobkowicza, tadašnjeg visokog dužnosnika na carskom dvoru, a zatim su ih umjesto pred cara odveli u pritvor.

Zrinskom i Frankopanu suđeno je za veleizdaju, a smaknuti su 30. travnja 1671.

Ž.I., KT