Vrtoglava cijena srednjovjekovne Biblije


"Codex Sassoon", najstarija hebrejska Biblija na svijetu, mogao bi postati i najvrjedniji vjerski dokument ikad prodan.

Codex Sassoon star je oko 1 000 godina, stoljeće stariji od slavnog Leningrad Codexa, te je stoga godištem bliži Aleppo Codexu koji datira oko 930.

No, Codex Sassoon je nepotpun: nedostaje mu osam listova pergamene – što i nije puno. Zapravo, to uopće ne utječe na njegovu vrijednost. Prema Sotheby’su, kodeks će postati „najvrjedniji povijesni dokument ikada prodan na aukciji“.

Codex Sassoon ima složenu povijest. Prema časopisu Smithsonian, „povjesničari kažu da je pisar ispisao tekst na otprilike 400 listova pergamene krajem 9. ili početkom 10. stoljeća. Na kraju je knjiga dospjela u sinagogu u današnjoj Siriji, koja je potom uništena oko 13. ili 14. stoljeća“.

„Hebrejska Biblija sveti je, temeljni tekst za ljude diljem svijeta. Vjernici su tisućama godina pomno proučavali, analizirali, meditirali i uranjali u Sveto pismo kako bi stekli mudrost i postigli duhovno prosvjetljenje. U Codexu Sassoonu otkriva se monumentalna transformacija u povijesti hebrejske Biblije, donoseći na vidjelo cjelovitu priču o ovoj Bibliji koja nikada prije nije bila predstavljena u obliku knjige. On označava kritičnu prekretnicu u načinu na koji percipiramo povijest Božje riječi kroz tisuće godina i preobražavajući je svjedok kako je hebrejska Biblija stoljećima utjecala na stupove civilizacije – umjetnost, kulturu, pravo, politiku“, kazala je Sharon Mintz, viša stručnjakinja za judaiku u Sotheby’sovu Books & Manuscripts, koju je citirao medievalists.net.

Kodeks je sačuvao, prema bilješkama koje se nalaze u njemu samom, Salama bin Abi al-Fakhr koji ga je trebao čuvati do obnove sinagoge. No, radovi na rekonstrukciji nikada nisu započeli, a kodeks je nestao sljedećih 600 godina sve dok ga 1929. nije „ponovno otkrio“ britanski kolekcionar David Solomon Sassoon koji ga je kupio za 350 funti.

Dokument je ostao kod Sassoonovih nasljednika do 1978. kada ga je British Rail Pension Fund otkupio za 320 000 dolara. Potom ga je 1989. kupio švicarski kolekcionar Jacqui Safra plativši za njega 3,19 milijuna dolara.

U članku Sarah Kuta u časopisu Smithsonian navodi se kako je Codex Sassoon dugo imao „cijenjeno i legendarno mjesto u panteonu sačuvanih povijesnih dokumenata i neporecivo je jedan od najvažnijih i jedinstvenih tekstova u ljudskoj povijesti“.

J.P., KT