ned, 18. svibnja 2025. 10:36
Već su stoljećima kardinali izbornici fizički zaključani u sigurnu prostoru – tradicionalno u Sikstinskoj kapeli – dok ne donesu odluku o izboru novog Petrova nasljednika.
Kada se kardinali iz cijelog svijeta okupe kako bi izabrali novog papu, taj se događaj naziva konklavom – riječ koja izaziva znatiželju, čak i među dugogodišnjim katolicima. Potekla iz latinskog cum clave, što znači „s ključem“, ova se riječ doslovno odnosi na to da se bude zaključan. A to nije samo metafora. Već stoljećima kardinali su fizički zaključani u sigurnom prostoru – tradicionalno u Sikstinskoj kapeli – dok ne donesu odluku. Svrha? Spriječiti vanjski utjecaj i politički pritisak, osiguravajući da izbor bude oblikovan molitvom, a ne uvjeravanjem.
Ovaj dramatičan postupak ima svoje korijene u stvarnoj krizi. Nakon smrti pape Klementa IV. 1268., kardinali nisu mogli postići suglasnost o njegovu nasljedniku. Zastoj je trajao gotovo tri godine u gradu Viterbu, Italija (najdulji zastoj u povijesti Crkve).
Frustrirani odgodom, mještani su uzeli stvari u svoje ruke: zaključali su kardinale u papinskoj palači, oduzeli im obilne obroke, pa čak su i uklonili krov zgrade kako bi ih izložili vremenskim uvjetima. Taktika je uspjela. Godine 1271. kardinali su konačno izabrali Teobalda Viscontija koji je postao papa Grgur X.
Duboko oblikovan ovim kaotičnim iskustvom, novi Papa brzo je krenuo u formalizaciju izbornog procesa.
Tako je 1274., tijekom Drugog koncila u Lyonu, izdao dekret Ubi periculum kojim je ustanovljena prva službena papinska konklava. Taj je dekret postavio jasna pravila: kardinali bi bili izolirani, komunikacija s vanjskim svijetom bila bi zabranjena, a uvjeti života postupno bi se pogoršavali ako se odluka ne donese brzo.
Od tada je konklava postala, ne samo pravilo, nego i ritual – onaj koji naglašava tišinu, refleksiju i božansko vodstvo. Danas, iako kardinali više ne trpe nedostatak krova ili oskudne obroke, osnovni principi ostaju isti. Odriču se telefona, pristupa medijima i vanjske komunikacije. Ostaju samo molitva, dijalog i glasovanja.
Katekizam Katoličke Crkve podsjeća kako je papa „perpetualni i vidljivi izvor i temelj jedinstva, kako biskupa, tako i cijele zajednice vjernika“ (KKC 882). Konklava, dakle, nije samo o odabiru vođe. Riječ je o izboru osobe sposobne očuvati jedinstvo i misiju Crkve u podijeljenu svijetu.
Za mnoge izvan Katoličke Crkve tajnost konklave može izgledati arhaično. No, u bučnom dobu stalnih mišljenja i anketa, ona nudi kontrakulturno svjedočanstvo: Ponekad su najvažnije odluke donesene u tišini.
J.P., KT