Bugojno

27. obljetnica razmjene logoraša i ukop ekshumiranih


Na svetkovinu Sv. Josipa, 19. ožujka, u Bugojnu je upriličeno sjećanje na obljetnicu razmjene 294 zatočena Hrvata te je upriličen posljednji ispraćaj četiri nestala, likvidirana, a nakon 27 godina nedavno s Rostova ekshumirana hrvatska branitelja.

Foto: centralna.ba

Foto: centralna.ba

Najprije je upriličeno polaganje vijenaca i paljenje svijeća za poginule i nestale bugojanske Hrvate kod spomen-obilježja na gradskom katoličkom groblju Sultanovići.

Potom je u župnoj crkvi Sv. Ante Padovanskog u Bugojnu slavljena misa zahvalnica za oslobođene logoraše i ujedno zadušnica za pokojne koju je predslavio fra Ilija Alandžak, franjevac Bosne Srebrene na službi u Beogradu u koncelebracji desetak svećenika. Na euharistije je sudjelovalo mnoštvo vjernika te obitelji i prijatelja razmijenjenih i ubijenih logoraša.

Nazočne je na početku pozdravio bugojanski župnik fra Hrvoje Radić.

Osim predstavnika i članova koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata 104. brigade Eugen Kvaternik HVO-a Bugojno misnom slavlju nazočiolo je visoko izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora predvođeno Draganom Čovićem te političari sa svih razina vlasti u BiH, a izaslanik premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića bio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Nakon mise uslijedio je posljednji ispraćaj i ukop zemnih ostataka Ante Markulja, Dragana Miličevića i Frane Jezidžića, dok će posmrtni ostaci Zorana Galića, po želji obitelji, biti pokopani u Mostaru.

Podsjetimo, s pronalaskom posmrtnih ostataka četiri logoraša koji su nakon odvođenja u nepoznato ubijeni na posebno okrutan način, ruku vezanih žicom s metcima ispaljenim u potiljak, na vidjelo je konačno počela izlaziti godinama pomno skrivana istina o razmjerima etničkog čišćenja Bugojna u režiji bošnjačke Armije BiH i njihovih političkih predstavnika. To je rezultiralo progonom 15 000 Hrvata iz Bugojna, ubojstvom 311 hrvatskih civila i vojnika te zatvaranjem u logore oko 2 000 tisuće Hrvata kao i sustavnom pljačkom i uništavanjem imovine u vlasništvu Hrvata te katoličkih vjerskih objekata.

Logori za Hrvate u Bugojnu bili su poseban dio plana etničkog čišćenja. Nečovječno postupanje i mučenje za veliki dio zatočenika trajalo je punih osam mjeseci do razmjene koja se dogodila 19. ožujka 1994.

Oni koji su među zatočenim Hrvatima uživali najveći autoritet, a u pitanju su 23 Hrvata, odvedeni su u nepoznato u ljeto i jesen 1993. U 28 godina potrage rasvijetljena je sudbina njih osam, a posebno značajan je pronalazak četiri tijela proteklog ljeta na Rostovu koji su konačno dostojno, u skladu s kršćanskom vjerskom tradiciji ukopani.

Ž.I, KT