Na početku programa kojeg sva tri dana konferencije moderira djelatnik NCM-a Josip Milanović, naglašeno je kako je prvi dan bio ispunjen važnim susretima, stručnim promišljanjima i temama koje su otvorile brojna pitanja o izazovima suvremenog odrastanja, sigurnosti djece i mladih te odgovornosti zajednice u stvaranju sustava podrške i zaštite.

Milanović je podsjetio kako je kroz plenarna predavanja – prof. dr. Sandre Bjelan i Tomislava Ramljaka, ma – radionice i međusobne razgovore još jednom istaknuto koliko je važno stvarati prostor dijaloga, povezivanja i zajedničkog traženja odgovora na izazove s kojima se djeca i mladi danas suočavaju.

Prevencija je odgovor
Potom je uvodeći u treće po redu plenarno predavanje napomenuo kako tema maloljetničkog prestupništva nije samo pravno pitanje, nego i pitanje prevencije, odgoja, mentalnog zdravlja, podrške i društvene odgovornosti. O tomu je podrobnije govorila izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Vildana Pleh izlaganjem na temu: Kada maloljetnici počine kaznena djela – gdje smo pogriješili? Ona se kroz svoj znanstveni i stručni rad intenzivno bavi temama maloljetničkog kaznenog pravosuđa, prevencije maloljetničkog prijestupništva, ranog prepoznavanja djece u riziku, alternativnih modela reagiranja te resocijalizacije i reintegracije maloljetnika.

Dr. Pleh je tako kroz svoje izlaganje otvorila važna pitanja o tomu prepoznaje li se na vrijeme poruke koje djeca šalju, reagira li se dovoljno rano i jesmo li kao društvo spremni preuzeti odgovornost prije nego li bude prekasno.

Predavanje za počela pitanjem „Kako kazneno pravo 'brine' o djeci kao počiniteljima i žrtvama krivičnih djela?“. U nastavku je podcrtala kako je kaznenopravna zaštita djece i maloljetnika tercijarna prevencija te je objasnila tko su zapravo maloljetni prijestupnici. „To su djeca koja su počinila kazneno djelo te koja su navršila 14, a nisu navršila 18 godina života. Postupanje s maloljetnim prijestupnicima zahtjeva individualni i multidisciplinarni pristup u njihovu najboljem interesu. Njihov kaznenopravni položaj uređen je propisima iz oblasti maloljetničkog pravosuđa i to poglavito zakonima o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku. Također, maloljetničko kazneno pravosuđe bavi se i položajem djeteta koji je žrtva kaznenog djela – ovdje govorimo o 'kriminalitetu na štetu djece i maloljetnika'“, kazala je dr. Vildana među ostalim te je u nastavku donijela i nekoliko primjera u posljednjih 20-ak godina kada su maloljetnici u BiH i regiji počinili ozbiljna kaznena djela.

Nakon zanimljivog i korisnog izlaganja razvila se plodonosna rasprava među sudionicima.

Stvaranje „mikrosigurnosti“
Poslije stanke uslijedilo je četvrto plenarno predavanje koje je otvorilo jedno od najvažnijih pitanja suvremenog društva – pitanje mentalnog zdravlja djece i mladih.

Danas, možda više nego ikada ranije, djeca i mladi odrastaju u svijetu obilježenom neizvjesnošću, ubrzanim promjenama, krizama, pritiscima i stalnom izloženošću različitim izvorima stresa… Mentalno zdravlje mladih ne gradi se tek onda kada nastupi kriza. Ono se oblikuje svakodnevno – kroz osjećaj sigurnosti, povjerenja, prihvaćenosti i kroz odnose u kojima dijete i mlada osoba znaju da nisu sami.

O tomu je u predavanju naslovljenom Unaprjeđenje i zaštita mentalnog zdravlja djece i adolescenata u složenoj i promjenjivoj društvenoj realnosti govorila izvanredna profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Amela Dautbegović, čiji je znanstveni i profesionalni rad usmjeren na psihološku dobrobit, mentalno zdravlje i socioemocionalnu podršku djece i adolescenata, kao i na stvaranje sigurnog i podržavajućeg obrazovnog okruženja.

U svom izlaganju dr. Dautbegović govorila je o tomu kako djeca i mladi, čak i u vremenu nesigurnosti i promjenjivih društvenih okolnosti, mogu razvijati osjećaj povjerenja, emocionalne stabilnosti, pripadnosti i otpornosti – ali samo ukoliko oko sebe imaju sigurne odnose, prisutne odrasle osobe i zajednicu koja ih vidi, sluša i podržava. Poseban naglasak stavila je na važnost obitelji, škole, stručnjaka i lokalne zajednice u stvaranju tzv. „mikrosigurnosti“ – svakodnevnih iskustava podrške i povjerenja koja mladima omogućuju zdrav emocionalni razvoj i osjećaj da pripadaju zajednici.

Jer upravo kvalitetni odnosi, kako je istaknula, stabilne veze i podržavajuće okruženje predstavljaju temelj na kojemu djeca i mladi grade svoje mentalno zdravlje, otpornost i vjeru u budućnost.

Naglasila je kako današnje generacije nisu nužno suočene s potpuno novim problemima, nego s intenzivnijim, stalno prisutnim i međusobno povezanim stresorima, koji nemaju „pauzu“.

U nastavku je predstavila moguće posljedice suvremenih životnih uvjeta i razvojnih pritisaka: smanjeno samopouzdanje i nesigurnost u vlastiti identitet; poteškoće u odnosima i socijalnoj integraciji; slabija otpornost na stres i emocionalne pritiske; otežana koncentracija i akademsko funkcioniranje; povećana emocionalna osjetljivost i nestabilnost; pad motivacije i osjećaja osobne efikasnosti te osjećaj usamljenosti i socijalne izolacije.

„Ovi ishodi značajno utječu na razvojni put, obrazovna postignuća i dugoročno psihosocijalno funkcioniranje mladih“, naglasila je prof. Amela, među ostalim.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava te stanka za ručak.

Because We Care forum i radionice
Program je nastavljen prvim Because We Care forumom tijekom kojeg su se predstavile sljedeće organizacije i institucije:
Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS / Centar za sigurni Internet
JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo
Ustanova za prihvat i odgoj djece Mala škola Vareš
Stručni centar za prevenciju ovisnosti
Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II.
Save the Children (Northwest Balkan)
Međureligijsko vijeće u BiH
Ured za podršku studentima Univerziteta u Sarajevu
Centar za obrazovne inicijative Step by Step

Uslijedile su potom i radionice: Zaštita podataka kao efikasan mehanizam zaštite maloljetnika (Miloš Davidović, ma); Integrativni pristup u kreiranju sigurnog prostora – Kako uskladiti psihološku i fizičku sigurnost? (Antonio Topalović, ma i dr. Šimo Maršić); Psihosocijalne intervencije u radu s mladima – praktične vještine i projektivne tehnike (Kerima Delibašić, ma i Medina Karaga, ma) te Dobrobit stručnjaka: prevencija sekundarne traumatizacije i jačanje otpornosti (Jelena Zadro, ma).

Podsjetimo još kako će u sklopu konferencije u 20h u Katoličkom školskom centru Sv. Josip bit odigrana predstava 13 razloga zašto.

J.P., KT