U koncelebraciji je bilo desetak svećenika među kojima i otpravnik poslova Apostolske nuncijature mons. Amaury Medina Blanco.

Dvostruka nakana

Uvodeći u misno slavlje nadbiskup Vukšić je kazao da je nazočne okupila dvostruka nakana. „Molimo za sve žrtve pandemije koronavirusa i molimo za sve stradale u ratu u Ukrajini sa željom da pandemija čim prije prestane i da se mir vrati u tu ratom ugroženu zemlju i među ljude koji tamo žive“, kazao je nadbiskup Tomo pozivajući na molitvu da dragi Bog blagoslovi izliječnjem i mirom sve ljude koji su na bilo koji način ugroženi.

Duhovni lanac

U prigodnoj propovijedi pod naslovom Boga slavi tko mu stvore vidi, nadbiskup Vukšić je podsjetio na duhovnu inicijativu Vijeća europskih biskupskih konferencija da cijela Katolička Crkva u Europi svakoga tijekom korizme slavi misu na nakanu za žrtve pandemije i za mir u Ukrajini. „Činit će to tako što će se u svakoj biskupiji jednoga dana kroz to vrijeme slaviti Euharistija, a bit će to isti dan za sve biskupije na području pojedine biskupske konferencije. U skladu s tim rasporedom svaka članica Vijeća europskih biskupskih konferencija, kojih je ukupno 39, po abecednom redu je dobila svoj datum. Tako je ovaj duhovni lanac započeo na Čistu srijedu 2. ožujka u Albaniji a završit će, ne računajući korizmene nedjelje kada ove mise neće biti slavljene, na Veliki četvrtak 14. travnja slavljem svetih misa u Mađarskoj. U tom nizu plemenitih nakana nama je predložen ponedjeljak 7. ožujka što smo rado prihvatili te danas svojim skromnim molitvama u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci iskazujemo svoju ljudsku i duhovnu blizinu svim ljudima koji trpe", rekao je nadbiskup Tomo te nastavio: "Molimo također za sve koji su ožalošćeni njihovim odlaskom s ovoga svijeta i želimo da nada u vječni život i ponovni susret sa svojim dragim pokojnicima obriše sve njihove suze, popuni prazninu i izliječi svaku bol. S velikom zahvalnošću molimo također za sve savjesne liječnike i medicinsko osoblje, kao iza sve zaposlenike u zdravstvenom sustavu. Oni su svojim znanjem i predanim radom za dobro čovjeka koji trpi uvijek, a posebice u teško vrijeme pandemije, bili ne samo veliki humanitarci nego i produžena ruka i sredstvo Božje dobrote te dokaz Božje brige za ljude."

Nadalje je posvijestio kako „dobrota prema drugima, na koju je pozvan kršćanski vjernik, nije obični humanizam“. „Kršćanska dobrota nije motivirana samo istinom da postoje ljudi koji trebaju našu pomoć i solidarnost. Naime, svako čovjekovo znanje koje je u službi brige za drugoga, i svaka njegova dobrota prema drugim Božjim stvorenjima, jer je svaki čovjek stvoren na sliku i priliku Božju, jest slika i prilika Božjega znanja i dobrote. To jest, kršćanski je nauk da svaki čovjek treba biti dobar, milosrdan i plemenit jer je njegovu Stvoritelju drugo ime Dobri, Milosrdni i Plemeniti koji je stalno na djelu. Čovjek je u tom smislu njegova slika i prilika, stvoren biti njegov odraz, i pozvan je po svom djelovanju svakoga dana postajati sve sličniji svom Stvoritelju, liku prema kojemu je oblikovan. A kršćanski vjernik još više negoli drugi“, poručio je mons. Vukšić te dodao kako kršćanstvo naučava "kako je svaki čovjek moj bližnji".

„Ljubav prema Bogu i prema bližnjemu zapravo je jedna Božja zapovijed, jer se ljubav prema Bogu vrši i očituje samo djelima ljubavi prema bližnjemu. Na ovoj zemlji i u ovom vremenu, koje čovjeku je darovano, Isusa Krista se ljubi u bližnjemu. Naš bližnji je točka i mjesto našega ljudskog i kršćanskog dokazivanja i način našega spasa. Ni sreću na ovoj zemlji, a pogotovu onu vječnu na nebesima, nitko neće zadobiti sȁmo vjerom, svojim korizmenim odricanjem i postom ili izricanjem svojih molitava, jer sve to bilo bi mrtvo bez djela u korist braće i sestara koji su u potrebi“, posvijestio je nadbiskup Tomo, prenijela je KTA.

„'Boga slavi tko mu stvore vidi!' Tako veli naša narodna mudrost. I kada tako kaže, mudro sažima Isusov nauk. Ili drukčije kazano: Na Boga udara tko čovjeka napada. I Boga vrijeđa onaj tko njegove stvorove ne poštuje i ne štiti. Stoga molimo blagoslov kako bismo uvijek štitili ljudske živote i društveni mir te svojim djelima pokazivali da smo, kao svjedoci Božje dobrote, graditelji sloge i prijateljstva među ljudima“, zaključio je mons. Vukšić.

Liturgiju je svojim pjevanjem i sviranjem animirao Katedralni zbor Josip Stadler pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.

Ž.I., KT