Na početku obreda nadbiskup Vukšić, obučen u misnicu crvene boje koja označava mučeništvo, molio je u tišini ležeći na tlu pred ogoljenim oltarom, javlja KTA.

Nakon prigodnih svetopisamskih čitanja otpjevana je Muka Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu. Riječi evanđeliste Ivana pjevao je vlč. Vlado Vrebac, ravnatelj Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije, a Isusove riječi kanonik Vrhbosanskog kaptola i rektor katedrale preč. Marko Zubak. Ostale uloge u Muci pjevali su članovi Katedralnog mješovitog zbora Josip Stadler predvođeni vlč. Markom Stanušićem koji su i animirali liturgijsko pjevanje.

U prigodnoj propovijedi nadbiskup Vukšić naglasio je da se sjećanjem na muku i smrt Isusovu kršćani na prvome mjestu prisjećaju Isusove vjernosti volji Božjoj. „Patnja, koja je dio događaja Velikoga petka, jest sredstvo i način u Isusovu životu da na najljepši i najveći mogući način, i Bogu Ocu i svim ljudima, pokaže i dokaže koliko je vjeran volji Božjoj“, kazao je nadbiskup Tomo podsjećajući da se Isusova muka, koja je u povijesnom smislu završila na Golgoti, na određeni način nastavlja kroz svu povijest u patnjama ljudi.

„Mnogo je u nizu – od Isusa pa do danas – osoba, Isusovih učenika i kćeri, koji su svoju vjernost Kristu Gospodinu dokazali na vrlo sličan način: mučeništvom, darujući vlastiti život, prolijevajući vlastitu krv. Stoga se i Isusov način na Golgoti dokazivanja vjernosti volji Božjoj, kao i način mnoštva svetaca i mučenika koji su prolili vlastitu krv za Krista, naziva 'crveno mučeništvo'“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

U nastavku je kazao kako se u današnje vrijeme, uz mučeništvo kroz prolivenu krv braće i sestara za Krista diljem svijeta, pojavio i novi oblik progona Isusa kroz „novi proces“, osobito zastupljen na području civilizacije kojoj i pripada i ova mjesna Crkva, a u kojem se iz različitih centara moći, kulture, ideologija, načina razmišljanja… nastoji „razbožiti“ Krista.

„Nastoji se od Krista, Boga i čovjeka, učiniti samo 'dobra čovjeka'. Kristovo božanstvo na mnogo strana ne biva danas rado viđeno. Dapače, vrlo često ne samo obezvrijeđeno nego i odbačeno. Istovremeno, jednako često, sa simpatijama se prihvaća 'Krista humanistu'; Krista koji je volio ljude; Krista koji je neka vrsta 'heroja ljubavi' na ovoj zemlji, bez osnovne istine da je Krist Bog i tek onda čovjek. Dapače, Bog koji se utjelovio“, naglasio je mons. Vukšić.

„Ovaj problem sasvim je novi fenomen naših dana. I uz to što se vodi proces protiv samoga Krista, paralelno postoji obezvrjeđivanje njegova nauka, istina vjere koju je on navijestio i pravila morala kojega je prakticirao... Isusov nauk i Isusov moral vrlo često ne samo biva odbačen, nego na najružnije načine izrugivan, obezvrijeđen i često progonjen iz javnoga prostora, čak i donošenjem ružnih zakona u parlamentima moćnika ovoga svijeta“, upozorio je propovjednik.

Nadalje je istaknuo kako, isto tako, izrugivanje obuhvaća i same Isusove učenike – kršćanske vjernike – i to onim intenzitetom u mjeri u kojoj žele dosljedno osobno slijediti Krista i pravila njegova morala i to javno pokazivati. Kazao je stoga da je kršćanin danas „marginaliziran, nerado viđen, obezvrjeđivan i u javnom, medijskom i svakom drugom prostoru“. „Ovaj novi oblik mučeništva Krista, čije se božanstvo potiskuje, pravila njegova nauka istina vjere koje je navijestio i njegovih učenika, redovito bez prolijevanja krvi, mogli bismo nazvati 'bijelim mučeništvom'“, istaknuo je nadbiskup Vukšić.

Na kraju je potaknuo sve nazočne da mole Isusa, „vjernoga Bogu Ocu, vjernoga volji Božjoj“, da svu kršćansku braću i sestre – i one izložene „crvenome mučeništvu“ kao i sve koji trpe izrugivanja – blagoslovi vjernošću Kristu Gospodinu: prije svega u vjeri u Krista, Boga i čovjeka te u prihvaćanju istina vjere koje je on navijestio i pravila morala koje je vršio.

Nakon homilije uslijedila je sveopća molitva vjernika u kojoj se molilo: za Svetu Crkvu, za papu Leona, za mjesnog biskupa Tomu, za sve biskupe, svećenike i đakone Crkve i za vjerni narod, za katekumene, za jedinstvo kršćana, za Židove, za one koji ne vjeruju u Krista, za one koji ne vjeruju u Boga, za upravitelje država; za ljude u potrebi…

Obredi su nastavljeni otkrivanjem zastrtog križa u tri dijela uz pokazivanje križa vjernicima i poziv da mu se poklone. Nakon toga otkrivenom križu pristupili se najprije klerici, a kasnije i svi vjernici te se klanjali i ljubili sveti križ. Poslije pričesti nastavljena je molitva u tišini kod Isusova groba. Vjernici će dolaziti i na Veliku subotu moliti kod Isusova groba i razmatrati muku koju je podnio za spasenje svijeta.

Tijekom obreda Velikog petka asistirali su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa pod ravnanjem rektora VBS-a preč. Ivana Rake.

J.Vr.,KT