Obilježena 34. obljetnica stradanja briševačkih katolika


U filijalnoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Briševu, koje se nalazi u župi Sv. Antuna Pustinjaka - Stara Rijeka, kod Prijedora, 25. srpnja generalni vikar Banjolučke biskupije mons. Karlo Višaticki predslavio je misu za briševačke žrtve, koje su srpski ekstremisti pobili 24. i 25. srpnja 1992.

U koncelebraciji su bila šestorica svećenika među kojima: župnik vlč. Ante Ljulj te svećenik Sisačke biskupije, a porijeklom upravo iz Briševa, vlč. Rafael Mlinar. Na misi je sudjelovalo 200-tinjak bivših župljana te vjernici iz okolnih župa.

U propovijedi, temeljenoj na svetopisamskom tekstu o uskrsnuću Lazara iz Betanije, mons. Višaticki progovorio je o samoj srži kršćanskoga poziva – o nepokolebljivoj vjeri u uskrsnuće, podsjećajući kako Kristovim dolaskom smrt gubi svoju konačnu riječ. Prema propovijedniku vjernima se tada „život mijenja, a ne oduzima“. Mons. Višaticki je naglasio kako ta ista nada obuhvaća i sve koji su usnuli pred nama, a na poseban način braću i sestre, nedužne žrtve Briševa čija žrtva pred Bogom nije zaboravljena.

Na misi su sudjelovali i članovi grupe Nanovo rođeni iz Zagreba te predstavnici konzulata Republike Hrvatske iz Banja Luke.

Poslije euharistije izmoljeno je opijelo za pobijene, a udruga Briševljana u dijaspori je sve nazočne, koji su se družili u šatoru pokraj crkve, počastila ručkom.

Inače, pokolj u selu Briševu je ratni zločin počinjen početkom rata u BiH 24. i 25. srpnja 1992. nad Hrvatima u župi Stara Rijeka, četiri kilometra južno od Prijedora. Žrtve, njih 67, bile su u dobi od 14 do 81 godine. Smaknute su čitave obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero...

Koliko nam je poznato za ovaj zločin do sada još nitko nije odgovarao.

Ž.I., KT