Predvođeni svojim biskupom mons. Franjom Komaricom i pomoćnim biskupom mons. Markom Semrenom, svećenici su u katedrali najprije slavili svetu misu na kojoj je bila nazočna i rodbina pok. svećenika vlč. Ivana Grgića, župnika u Ravskoj, koji je na taj dan prije 25 godina nedužan ubijen.

Potreba vjerodostojnosti

Na početku mise Ordinarij je zahvalio svećenicima za dolazak i pozvao sve na molitvu zahvaljivanja i prošnje za sve službenike Crkve u biskupiji, a posebno za ubijene i umrle svećenike.

U prigodnoj homiliji, tumačeći svetopisamska čitanja, biskup Franjo je, između ostalog, poručio: „Radi se o potrebi naše vjerodostojnosti. Bog i njegov utjelovljeni Sin Isus Krist – je vjerodostojan. On je u predanju samoga sebe iz ljubavi – za nas ljude ujedno omogućio nama, svojim učenicima da mi u našoj ljubavi prema bližnjima prepoznamo kao od Boga novu dobivenu mogućnost. Ona u sebi sažima sve druge zapovjedi i zakone i božanske, prirodne i ljudske, kojih se trebamo držati, ako mislimo sebi dobro. Ljubav naša na djelu je dakle, način na koji mi, Isusovi sljedbenici i suradnici svjedočimo svijetu Isusovu ljubav.“

U nastavku je Biskup istaknuo da svećenici po uzoru na Isusa moraju svoju ljubav prema njemu posvjedočiti također bez pridržaja. „Za svakoga, koji želi Isusa neposredno nasljedovati nije dovoljno površno i  kratkotrajno oduševljenje i entuzijazam, nego također i spremnost na odreknuće – čak i onoga što znači sam život. A to uključuje promišljeni čin, odlučnost i potpuno predanje svoga života“, poručio je mons. Komarica.

Posvjedočena vjerodostojnost

Govoreći o životu većeg broja ubijenih svećenika Banjolučke biskupije posebno se osvrnuo na vjerodostojni svećenički život mladog i poletnog župnika Ivana Grgića, čiju su 25. obljetnicu mučeničke smrti toga dana obilježili. Svoju homiliju završio je poticajnim riječima: „Njegov svijetli primjer velike i neupitne ljubavi prema Kristu – upravo u duhu današnjeg odlomka iz Lukinog evanđelja, ne smije u našoj biskupijskoj zajednici – pogotovo među nama, njegovom svećeničkom braćom izblijedjeti; jednako i primjeri druge naše mučene i ubijene subraće. Molimo da ih Bog proslavi i čašću oltara, a molimo se i njima da na isprose ustrajnost u vjernosti istom Kristu.“

Nema mjesta dezerterstvu

Nastavak programa ovogodišnjeg sabora bio je u dvorani Europske akademije u prostorijama Ordinarijata. Radnim dijelom predsjedao je pomoćni biskup mons. Semren, koji je ujedno i generalni vikar. On je uputio pozdravnu riječ, a zatim je biskupov tajnik mr. Zlatko Matić pročitao zapisnik s prošlogodišnjeg Svećeničkog sabora.

Program je nastavljen izlaganjem biskupa Franje i drugih službeno zaduženih povjerenika na razini Banjolučke biskupije.

Biskup je prvo, tumačeći bitne točke iz Apostolske pobudnice Radost Evanđelja pape Franje zapitao prisutne: „Kako mi gledamo na današnje djelovanje Duha Svetoga općenito u Crkvi i u današnjem svijetu, a kako u našoj konkretnoj životnoj sredini i situaciji,te ih je pozvao da zajedno i prema tome promišljaju o novim izazovima, potrebama i mogućnostima? Smijemo li dozvoliti da nam svijet - koji ne poznaje Oca, ni njegova utjelovljenog Sina (usp. 1 Iv 2,14.22) – ukrade nadu i uništi snagu u borbi protiv Zloga?“ Citirajući nekoliko brojeva ovog papinskog dokumenta naglasio je da otvorena Crkva ne znači: sve je svejedno, i svatko može činiti i dopustiti što ga volja. Također je elaborirao što papa Franjo traži od Crkve, kada je riječ o međusobnim odnosima unutar župe i biskupije. Zatim je, kroz kritičko pitanje „što nam je činiti“ ponudio niz mogućnosti - na cjelokupnom društvenom planu - preko kojih svećenici mogu ispunjavati svoje poslanje. Ohrabrujući nazočne zaključio je: „Za istinske Kristove apostole, a to smo svi mi, koji smo – poput apostola Pavla – milošću Božjom ovo što jesmo, nema mjesta dezerterstvu niti samosažaljevanju. Nego, ispravno moramo vrednovati sve ono što nam – i od osoba i od materijalnih sredstava - stoji na raspolaganju i zajednički, razborito učvršćivati vlastiti identitet s dubokim povijesnim korijenima ovdašnjih katolika, te osobno i zajednički više poraditi na vjerskoj, teološkoj i ekleziološkoj formaciji naših laika, osobito naših mladih. To bi se trebalo dogoditi na župskoj, dekanatskoj i biskupijskoj razini – predvođeno župnicima, upraviteljima župa, dekanima i konačno biskupima!“  

Izvješća biskupijskih povjerenika

Nakon biskupovih riječi uslijedilo je nekoliko „povratnih reakcija“ od nazočnih te su potom biskupijski povjerenici predstavili „aktualnu sliku“ povjerenih im službi.

Mons. dr. Mile Aničić, direktor Caritasa Banjolučke biskupije, ukratko je iznio izvješće o protekloj godini rada Caritasa, te djelovanja Europske akademije.

Ekonom biskupije mons. Ivica Božinović, predstavio je aktualne podatke iz ekonomata.

Niz izlaganja nastavio je mons. Anto Orlovac, koji je iznio podatke o dosadašnjem unosu imena u martirologij biskupije.

Mons. Vlado Lukenda, povjerenik za misije, u predstavljanju statističkih podataka, izrekao je svoju posebnu zahvalnost za prikupljanje sredstava, unatoč činjenici da je Banjolučka biskupija najsiromašnija biskupija u BiH, gdje su kolekte najmanje.

Statistiku o župnoj katehezi iznio je povjerenik vlč. Marko Vidović.

Riječ su potom preuzeli i voditelji dva Katolička školska centra, mons. Ivica Božinović, voditelj KŠC-a u Banjoj Luci i dr. Slavo Grgić, voditelj KŠC-a u Bihaću. Obojica su istaknula pozitivan učinak Katoličkog školskog centra, koji oni ostavljaju na gradove u kojima se nalaze.

Daljnja izvješća su iznijeli vlč. Žarko Vladislav Ošap, povjerenik za sjemenište i bogoslove, te za duhovna zvanja Banjolučke biskupije, zatim povjerenik za mlade vlč. Boris Ljevak, povjerenik za ministrante vlč. Predrag Ivandić, povjerenik za ekumenizam vlč. Marijan Stojanović i povjerenik za Tiskovnu agenciju Banjolučke biskupije mr. Zlatko Matić.

Nakon zajedničkog objeda u blagovaonici u prostorijama Ordinarijata svećenici, predvođeni biskupima uputili su se na obližnje gradsko groblje Sv. Marko u Banjoj Luci gdje su predvođeni biskupom Franjom zajedeno s rodbinom pokojnog svećenika vlč. Ivana Grgića, kod svećeničke grobnice slavili Službu Riječi i izmolili posebne molitve za pokojne svećenike.

TABB/ KT