Zasjedanjem predsjeda vrhbosanski nadbiskup metropolit Vinko kard. Puljić, predsjednik BK BiH, a sudjeluju svi članovi BK-a BiH: nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić i pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren, javila je KTA.

Tijekom prvog dijela zasjedanja biskupima se pridružio i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto koji im je uputio svoju riječ.

Riječi dobrodošlice uputio je kardinal napomenuvši kako je uobičajeno da na ovom zasjedanju sudjeluju delegati Hrvatske i Austrijske te Međunarodne biskupske konferencije Sv. Ćirila i Metoda, ali da su, između ostalog, ograničenja u vrijeme aktualne pandemije bila razlog njihova nedolaska kao i nedolaska apostolskog vizitatora za župu Međugorje mons. Henryka Hosera i vladike križevačkog mons. Milana Stipića.

Govoreći o dnevnom redu zasjedanja kard. Puljić je kazao da će se, između ostalog, osvrnuti i na 25. obljetnicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH poznatog kao Daytonski sporazum. „Vrlo je zanimljivo podsjetiti na reakciju naše Biskupske konferencije upućenu javnosti nakon potpisivanja spomenutog sporazuma. Na žalost, naše bojazni izražene tom prigodom najvećim dijelom su se ostvarile pa se tadašnja naša poruka pokazala sasvim utemeljenom. Vidimo da se politička situacija kod nas u Bosni i Hercegovini ne rješava u smislu ispravljanja brojnih nepravdi i uspostavi jednakih prava za svakog čovjeka u svakom dijelu Bosne i Hercegovine te jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH. Posebno je pogođen najmalobrojniji hrvatski narod u BiH koji nije jednakopravan ni na državnoj, a ni na entitetskim razinama, osobito u entitetu RS. Godinama je kamen spoticanja činjenica da je član Predsjedništva BiH osoba koja nije izabrana većinom hrvatskih glasova što je uistinu nepravedno i ne može biti prihvatljivo. U isto vrijeme treba reći da bi se član Predsjedništva u ime hrvatskog naroda u BiH morao zauzimati za sve Hrvate na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, a osobito tamo gdje im je najteže. Umjesto toga bili smo svjedoci da osoba na toj službi, iako je izabrana većinom hrvatskih glasova, nikada ili gotovo nikada ne diže glas u zaštitu Hrvata u polovini BiH gdje im prijeti potpuni nestanak“, kazao je kardinal napomenuvši da će biskupi također razmišljati i o sadašnjem stanju pastorala tijekom pandemije koronavirusa.

Također je rekao da se, unatoč brojnim pisanim zahtjevima i usmenim razgovorima, donošenje zakona o povratu oduzete imovine stalno odgađa te da se, „nakon genocida i urbicida sada provodi i gruntocid“. Izrazio je zahvalnost malobrojnim medijima koji pišu i govore na tu temu te dodoa da su vlasti vrlo inertne kada je u pitanju rješavanje zdravstvenog i mirovinskog osiguranja svećenika.

„Ne možemo ostati nijemi pred pojavom agresivnog ponašanja pojedinaca u obitelji, na ulici i školi, ali i negativnog utjecaja u pojedinim medijima na tom planu. Uzroci tog agresivizma su brojni, ali se ne pristupa dovoljno ozbiljno i temeljito rješavanju ni maloljetničke delikvencije niti agresivnosti riječju, nasilnim djelima pa čak i oružjem“, rekao je kardinal Puljić koji je izrazio zabrinutost nemoralom u javnosti „koji sve više dobiva pravo javnosti kao nešto normalno, posebno kada je riječ o nasilju prema ženama ili djeci“.

 Tijekom zasjedanja biskupi će, između ostalog, razgovarati o dušobrižništvu u uvjetima pandemije koronavirusa te još jednom razmotriti provedbu Đakonske pastoralne godine koja će započeti krajem studenoga 2020.

Biskupi će završiti svoje zasjedanje konferencijom za novinstvo koja će biti upriličena u četvrtak, 5. studenoga u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu u ulici Josipa Stadlera 13, s početkom u 12 sati.

Na početku konferencije svoj osvrt na zasjedanje dat će kardinal Puljić i biskup Palić.

Ž.I., KT