Formacija se održavala u prostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i Katoličkog bogoslovnog fakulteta tijekom siječnja, veljače i ožujka.

Kroz šest dvodnevnih susreta (petak i subota) 34 kandidata – od čega 15 za službu čitača, a 19 a službu akolita – u formativno-informativnom procesu upoznalo se s nastankom, poviješću i razvojem službi za koje su se pripremali, te njihovim ispravnim vrednovanjem i vršenjem. Tijekom procesa formacije kandidatima je posredovana ideja o važnosti njihovih službi i crkvenog služenja u mjesnim Crkvama. Profesori Svetog pisma, liturgike, dogmatike, crkvenog prava i komunikologije te stručnjaci iz prakse upoznali su ih s pravilnim i propisnim vršenjem ovih službi u Crkvi.

Stručno usavršavanje

Kroz duhovni dio programa formacije kandidatima bio je ponuđen oblik duhovnosti vlastit njihovim službama, a to je intenzivnije i svjesnije živjeti od stola Božje riječi i stola sakramenata. Cilj je bio pomoći im shvatiti važnost Božje riječi i sakramenata, a osobito euharistije, za svakodnevni osobni duhovni život i rast. Upoznati su s osnovnim kršćanskim naukom o nastanku Svetog pisma i sakramenta euharistije te kako se praktično služiti Svetim pismom u osobne, liturgijske i pastoralne svrhe i kako razumjeti značenje pojedinih odlomaka Svetog pisma. Bili su u prilici upoznati se s ustrojstvom liturgijske godine, važnosti gesta, znakova i simbola u liturgiji, s liturgijskim prostorom, liturgijskim knjigama i predmetima te njihovom upotrebom i vježbom to praktično primijeniti.

U komunikacijsko-retoričkom dijelu programa kandidatima za čitače omogućeno je, uz stručnu pomoć, steći tehničke i interpretativne vještine za čitanje svetopisamskih tekstova u liturgijskim slavljima te razvijanje sposobnosti primjene retoričkih tehnika u liturgijskom kontekstu koje će moći nastaviti osobno usavršavati i prenositi drugima.

Nakon što su prošli potrebnu formaciju zajednice i njihovi prezbiteri će predstaviti kandidate koje će biskup postaviti u službu. Biskupu pripada prepoznavanje poziva službe čitača i akolita kao i vrednovanje potrebe i korisnosti takve službe u realnim okolnostima mjesne Crkve. Nakon što ustanovi sve potrebno, biskup će im podijeliti kanonsko poslanje.

Biskupska konferencija BiH određuje da, iako se službe čitača i akolita podjeljuju trajno, njihovo vršenje kanonskog poslanja se ograničava na pet godina. Nakon petogodišnjeg mandata biskup će, zajedno s imenovanim timom, izvršiti provjeru mandata. On može donijeti odluku o obnovi mandata vršenja službe čitača i akolita vodeći računa o promijenjenim životnim uvjetima postavljenih službenika i crkvenim potrebama koje se trajno mijenjaju. Osobe postavljene u službu čitača i akolita imaju pravo vršiti tu službu i izvan vlastite biskupije ili u slučaju trajnog preseljenja u drugu biskupiju za što se preporuča zatražiti odobrenje mjesnog biskupa.

Službe čitača i akolita

Neke službe, među kojima su službe čitača i akolita uspostavljene su u Crkvi tijekom povijesti  nesakramentalnim liturgijskim obredom, te su povjerene pojedinim vjernicima kao pomoć u određenoj službi biskupa, prezbitera i đakona. Teološki temelj postavljanja u službe muškaraca i žena nalazi se u stvarnosti Crkve kao zajednice vjere, nade i ljubavi u koju se učlanjuje sakramentom krštenja. Po njemu svi vjernici imaju udjela na poslanju Crkve, te svaki član vrši svoje poslanje na službu spasenja svijeta, pokazujući tako da se briga za Crkvu i njezino poslanje tiče svih krštenih. Službe čitača i akolita usko su povezane sa službom riječi i službom oltara. Ove dvije službe, kao trajne službe, ne smije se smatrati korakom prema sakramentu svetoga reda. Crkvena služba čitača i akolita očituje svoj identitet služeći u liturgiji Crkve, osobito za stolom Božje riječi i Kristova Tijela s kojeg se hrani čitava Crkva (Dei Verbum 21).

Radi šire javnosti, vrijedi ovdje samo kratko spomenuti da je vlastita služba čitača/lektora za koju se postavlja služba čitanja i naviještanja Božje riječi u liturgiji Crkve, za koju je potrebna ne samo temeljna formacija, nego svakodnevna priprava. Svojom službom čitač je prenositelj Božje riječi koja treba postati snaga u ljudskim srcima i konkretnim ljudskim životima. Njegova služba, kao i svaka služba u Crkvi, jest služba za druge, za Crkvu. Čitajući Sveto pismo i promišljajući o njemu zadaća je čitača postati što savršenijim Gospodinovim učenikom.

Prvotna zadaća akolita je služba euharistijskoj zajednici. Akolitova je zadaća brinuti se za službu oltara te pomagati đakonu i svećeniku u liturgijskim činima, a posebno u slavljenju svete mise. Njegova služba ima ekleziološko i euharistijsko utemeljenje, te je ona kao i služba čitača liturgijska služba koja se ne može svesti tek na ceremonijalnu pratnju. Zadaćama akolita pripada briga za dijeljenje pričesti ako nema redovitih djelitelja euharistije koji mogu biti odsutni zbog bolesti, starosti ili neke druge pastoralne službe. Tada je on izvanredni djelitelj euharistije za kojim se može posegnuti svaki put kad se slavlje nepotrebno odužuje zbog velikog broja vjernika. Također, u izvanrednim prilikama može mu se povjeriti da izloži vjernicima na klanjanje Presveti Oltarski Sakrament i na kraju ga pohrani pri čemu ne može podijeliti blagoslov narodu. Ako je potrebno može se brinuti za pouku drugih vjernika koji će po privremenom ovlaštenju pomagati đakonu ili svećeniku u liturgijskim činima noseći misal, križ, svijeće i drugo. U nedostatku đakona, a u okviru pripravljanja oltara i darova nakon službe Riječi, akolit donosi na oltar tjelesnik, purifikatorij i misal; pomaže prezbiteru primiti darove vjernika, donosi na oltar kruh i vino te ih predaje predsjedatelju i pomaže pri purificiranju liturgijskog posuđa. U svojoj službi akolit se treba iskrenom ljubavlju odnositi prema vjernicima, a posebno prema slabima i bolesnima (Ministeria quaedam 6), očitujući tako svoju karitativnu duhovnost.

KT