Nakon zajedničke molitve ispred spomen obilježja slavljena je sveta misa u crkvi Muke Isusove koju je predvodio p. Božidar Nagy, SJ,  uz domaćeg župnika fra Vladu Mustaća i don Ivu Borića, svećenika Vrhbosanske nadbiskupije i kapelana Sisačko-Moslavačke policijske uprave.

Prijeći granicu smrti

U svojoj homiliji p. Božidar potaknuo je na razmišljanje o tome kako je moguće da se to dogodilo, zašto je Stvoritelj, koji je sve stvorio i ljudima darovao život, dopustio da taj dar života bude nasilno, brutalno oduzet uz tolika trpljenja i poniženja koja su prethodila žrtvama još prije nasilnog oduzimanja života. "Gledajući najprije s ljudskog, ovozemaljskog motrišta na ovu tragediju i što budi u nama veliko suosjećanje jest fizičko trpljenje ovih bezbrojnih žrtava naših sunarodnjaka, a njih prema zapisanom svjedočanstvu partizanskog stražara pokajnika ima oko 13 tisuća koji leže u 130 jama. Kada su onako gladni, izmučeni od dugih marševa, vezani žicom dovođeni na ova stratišta i na razne načine ubijeni, padali u jame bez svijesti, u tom času vrhunske surove nepravde, kad im se oduzimalo najdragocjenije, a to je njihovo ovozemaljsko postojanje, njihova fizička bol završava, i konačno prestaje. Oni su prešli granicu smrti i odmah ušli u drugu dimenziju postojanja, kao što ćemo i mi svi iskusiti taj prijelaz", rekao je propovjednik, zaključujući ohrabrenjem: "I otrt će im svaku suzu s očiju te smrti više neće biti, ni tuge, ni jauka, ni boli više neće biti jer - prijašnje uminu.(Otk,21,4)."

Nakon misnog slavlja uslijedilo je druženje okupljenih koji su odajući pijetet žrtvama još jednom pokazali da je od velike važnosti o tim žalosnim događajima govoriti današnjim mladima.

Zločin se ne smije zaboraviti

Svetoj misi je prethodilo paljenje svijeća i molitva u organizaciji Zaklade predziđe kršćanstva – Zagreb, čiji se upravitelj Damir Borovčak potom obratio nazočnima. Podsjetio je na važnost održavanja sjećanja na žrtve totalitarnih sustava, što je prepoznao Hrvatski sabor proglasivši 2011. Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.  Rekao je kako je tragove komunizma vidi i danas, a kako se malo što čini da se taj sustav javno osudi. "Mnoge su zemlje osudile obilježja i službe komunizma, a je li to učinila Hrvatska? Prosudite sami. Mi smatramo da je Hrvatska daleko od distanciranja od zločina totalitarnog komunističkog režima. Hrvatska je prekrivena masovnim grobnicama koje su nam ostavili Titovi komunisti – rekao je Borovčak, zaključivši kako je taj cjelokupni zločinački program danas prešutan. O ideologiji, režimu, zločincima i njihovim vođama danas se ne piše.

Nazočnima se obratio i Ivan Jaklin, član upravnog odbora Zaklade predziđe kršćanstva i glasnogovornik udruge Macelj 1945. koja djeluje po načelu blaženog kardinala Alojzija Stepinca koji je 6. listopada 1946. kazao "Vi ste učinili fatalnu pogrešku što se pobili svećenike. Narod vam to nikad neće zaboraviti." Vode se riječima "Mržnja ne, osveta ne, želimo istinu dostupnu javnosti˝, te je u skladu s tim Jaklin i poručio "pored svih okolnosti i nerazumijevanja sa svih strana danas želimo utvrditi Stepinčevu poruku."

Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Zdravka Bušić podsjetila je kako je u jednoj jami pronađeno više od 20 svećenika i bogoslova, a u cijeloj grobnici 11 tisuća kostiju, kao i desetci tisuća posmrtnih ostataka u okolnim šumama. "Kada dođete do same srži zla, tamo nećete moći ništa, apsolutno ništa i zato moramo čuvati uspomenu na ovo i mirno, na jedan način pomirbe", poručila je Bušić.

Umirovljeni hrvatski general i političar Željko Sačić također je istaknuo važnost sjećanja i čuvanja istine kako bi "generacije koje dolaze živjele u miru i slobodi, bez ikakvih ideologija koje su natopljene krvlju i protuljudski egzistirale."

Svečanom obilježavanju bili su nazočni i zastupnica u Hrvatskom saboru Karolina Vidović Krišto, izaslanik ministra hrvatskih branitelja Mladen Gregurović koje je ujedno predstavljao i Grad Krapinu, načelnik Đurmanca Damir Belošević te načelnik Jesenja Dario Cvrtila.

s. LJ. Leskovar/ J.M., KT