Istoga dana u Mariju Bistricu 19. put hodočastili su vjernici iz Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije, a njima su se pridružili i vjernici iz Požeške biskupije te Hrvatskih katoličkih misija.

Koncelebriralo je desetak nad/biskupa među kojima su bili zagrebački nadbiskup u miru Josip kard. Bozanić i vrhbosanbski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić te biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine, nad/biskupi Hrvatske biskupske konferencije, Slovenske biskupske konferencije, redovnički provincijali te više stotina okupljenih svećenika.

U ulaznoj procesiji postulator kauze za proglašenje Bl. Alojzija Stepinca svetim mons. Juraj Batelja položio je blaženikove relikvije ispred slike otkrivene u bistričkom svetištu u trenutku njegova proglašenja blaženim 3. listopada 1998., kada je misu slavio Sv. Ivan Pavao II. za njegova pohoda Hrvatskoj.

Na početku misnoga slavlja apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua nadbiskupu Kutleši stavio je na ramena palij, koji je blagoslovljen 29. lipnja u Rimu, znak službe metropolita, ali i simbol posebnog zajedništva s vrhovnim poglavarom Katoličke Crkve.

Stepinac je volio sve ljude

U prigodnoj homiliji mons. Kutleša je naglasio kako je Crkva oduvijek častila svoje mučenike „jer se u njima očitovao lik samoga Isusa Krista, pravog i izvornog mučenika“. „Mučenici, slike trpećega Krista, čistoćom su i ljepotom svoje savjesti oduvijek bili prijekor svojim progoniteljima, a izvor udivljenja i poštovanja generacijama koje dolaze“, kazao je nadbiskup te istaknuo kako je "Blaženi Alojzije, čovjek poput nas, volio život, poštovao svačiji život, neovisno o nacionalnoj, ideološkoj, rasnoj ili klasnoj pripadnosti, ali je znao da vrijednost života nije vezana samo uz horizonte ove zemlje“.

„Znao je – Bog je temelj života, po njemu jesmo, On nas je stvorio i htio. Pa iz toga temelja proizlazi nepovrjedivo dostojanstvo svakoga ljudskog bića", dodao je zagrebački metropolit i podsjetio kako je "prije više od 80 godina, Blaženi Alojzije prokazao najveću slabost suvremene Europe – gubitak njezina kršćanskog identiteta, njezinih duhovnih korijena, baštine, običaja, povijesne istine i kršćanskih simbola u javnome prostoru“.

„Europa pokušava živjeti humanizam bez Boga, zaboravljajući da su društvene vrline, socijalna pravednost i solidarnost, briga za bližnjega, skrb o prirodi i ekologija duboko kršćanske vrijednosti", kazao je, između ostaloga, propovjednik i dodao kako „čovjek kojemu je jedini putokaz Bog i njegove zapovijedi i sam postaje svjetlo i orijentir drugima“.

„Mudro je to izrazio Sveti Otac Ivan Pavao II. prilikom beatifikacije: 'Svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati. Evo glavnih točaka: vjera u Boga, poštovanje čovjeka, ljubav prema svima sve do praštanja, jedinstvo s Crkvom kojoj je na čelu Petrov nasljednik'“, citirao je nadbiskup te naglasio kako je „vjera u Boga, prva odlika koja Bl. Alojzija Stepinca čini istinski velikim.

„Naš blaženik bio je svjestan da biti Kristov nosi rizik njegovu životu. Ali istovremeno zna da ovozemaljski život ima cilj, a taj je cilj jedinstvo s Bogom, ostvareno u punini zajedništva s njime u vječnosti“, kazao je mons. Kutleša te podcrtao kako „svaka filozofija, ideologija ili zakon koji progovara o čovjeku, a da ne uzima u obzir ovu temeljnu istinu završava u laži, a nerijetko i u krvi“. „Oslobođenje od Boga u ime čovjeka, zapravo, dokida čovjekovo dostojanstvo. Pokazale su to, i dokazale svojim postupcima, sve totalitarne ideologije dvadesetog stoljeća – fašizam, nacizam i komunizam“, posvijestio je nadbiskup te podcrtao kako 2 000 godina iskustva Crkve govori da ideologije i sustavi zadojeni mržnjom prema Bogu dolaze i prolaze.

„Duh Božji u srcima vjernika opire se duhu ovoga svijeta, a u Spasiteljevu križu, križu Isusovu, u daru Duha Svetoga, u sakramentima koji izviru iz probodenoga Srca Otkupiteljeva (usp. Iv 19,34) vjernik nalazi milost i snagu da uvijek obdržava sveti Božji zakon, i uslijed vrlo teških prilika“, rekao je mons. Kutleša i prozborio kako ljubav prema svakom čovjeku, neovisno o vjeri i podrijetlu, kao i oproštenje mrziteljima, čini Stepinca uistinu velikim.

„Poznato je, a o tome postoje brojna svjedočanstva svjedoka, da je Blaženi Alojzije Stepinac sudjelovao u spašavanju ljudi svih nacionalnosti i vjera, čak i samih komunista. Za blaženika je svaki život bio svet“, posvijestio je zagrebački nadbiskup i napomenuo kako su mnogi veliki ljudi onoga doba ustali protiv nepravednoga sudskog procesa protiv Stepinca među kojima su bili britanski premijer Winston Churchill i Louis Breier, predsjednik američkih Židova.

Govoreći o pojedinim odlikama Stepinca istaknuo je njegov dubok odnos s Bogom koji ga je oslobodio „od navezanosti na ljudska mišljenja i materijalne probitke pa je njegova jedina preokupacija bio čovjek – slika Božja“. Podsjetio je na njegovu brigu o zbrinjavanju ratne siročadi po samostanima, internatima i dječjim domovima.

„Slijedeći Kristov primjer, slušajući glas Dobroga Pastira, zagrebački nadbiskup postao je i sâm pravi pastir i uzor u tom teškom povijesnom razdoblju. Bio je poput Krista, položio je svoj život za jedinstvo Katoličke Crkve. To je ono toliko željeno unutarnje jedinstvo, koje i sam Isus moli od Oca – 'da budu jedno' (usp. Iv 17,11)“, kazao je nadbiskup Kutleša i na kraju homilije izrazio je zahvalnost Svetome Ocu na ukazanom povjerenju i dodao: "Kako bi izgledala naša povijest da Katolička Crkva, i naš narod, nije imao ovog velikog i svetog čovjeka?! Upravo zato, zajedno s vama molim danas, utječući se zagovoru Majke Božje Bistričke, Bl. Alojzija Stepinca i svih svetaca i blaženika našega hrvatskoga naroda, da mi u dio padne obilje Stepinčeva duha (usp. 2 Kr 2,9), da nikada ne prečujem glas Krista Dobroga Pastira, kako bih vam uvijek u svakoj prilici mogao biti poslužitelj milosti po Srcu Isusovu."

Molitva za proglašenje svetim i čestitke

Nakon popričesne molitve nadbiskup Kutleša izmolio je pred relikvijama Bl. Alojzija Stepinca molitvu za njegovo proglašenje svetim.

Prije samoga kraja slavlja čestitku nadbiskupu na primanju palija, u ime biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, uputio je sisački biskup mons. Vlado Košić.

Zagrebački pomoćni biskup mons. Mijo Gorski zahvalio je u ime Zagrebačke nadbiskupije svima na sudjelovanju u slavlju 25. obljetnice beatifikacije Alojzija Stepinca.

Liturgijsko slavlje pjevanjem je animirao zbor iz župe Sv. Nikole Tavelića, Zagreb-Kustošija.

Na poseban način u misnom slavlju i molitvenom programu sudjelovali su vjernici župa Zagrebačke nadbiskupije posvećenih Bl. Alojziju Stepincu.

Molitvu krunice prije mise predvodili su župljani iz Duge Rese, dok su misna čitanja pročitali župljani s Trnjanske Savice.

U popodnevnim satima upriličena je pobožnost križnoga puta za sve hodočasnike koji nisu sudjelovali na jutarnjoj pobožnosti te za hodočasnike iz BiH.

Ž.I., KT