pon, 04. prosinca 2023. 08:49
Ukrajinci u Hrvatskoj obilježili su spomen na Gladomor u mnogim grkokatoličkim župama Križevačke eparhije, a 30. studenoga panahidom je održan molitveni spomen i u Lipovljanima u Sisačko-molsvačkoj županiji.
Svake četvrte subote u mjesecu studenom, Ukrajinci u Ukrajini i iseljeništvu prisjećaju se sunarodnjaka koji su stradali u Gladomoru (Holodomoru) 1932. i 1933., koje je sustavno sprovodila tadašnja sovjetska vlast na čelu s Josipom Staljinom. I Ukrajinci u Hrvatskoj obilježili su spomen na Gladomor u mnogim grkokatoličkim župama Križevačke eparhije.
Tako je u organizaciji Slavonskog dekanata Križevačke eparhije, održan molitveni spomen u četvrtak, 30. studenoga u Lipovljanima. Tom prigodom je u župnoj crkvi Sv. Ane vladika križevački mons. Milan Stipić, zajedno s lipovljanskim župnikom i slavonskim dekanom o. Nikolom Stupjakom te svećenicima o. Aleksandrom Hmiljom iz Slavonskog Broda i o. Andrijem Lučinom iz Kaniže , služio Panihidu – molitveni spomen za sve žrtve Gladomora.
.jpg)
Križevački vladika Stipić se u kratkoj besjedi spomenuo ove tragične stranice povijesti ukrajinskog naroda, pozvavši sve na molitvu za duše svih znanih i neznanih koji su stradali u ovoj tragediji. Nakon molitvenog spomena u crkvi uslijedilo je polaganje cvijeća i paljenje svijeća ispred spomenika Tarasu Ševčenku, ukrajinskom pjesniku, slikaru i grafičaru (1814.-1861.) koji je osobito zaslužan za očuvanje ukrajinskog jezika i nacionalne svijesti. Nakon polaganja cvijeća i paljenja svijeća, u prostoru društva ''Karpati'' održano je kratko predavanje o Gladomoru koji je uz vizualnu prezentaciju održao o. Andrij Lučin.
Podsjetimo, tijekom 1932. i 1933. sovjetski je komunistički režim organizirao i izazvao umjetnu glad na području Ukrajine uslijed koje je od gladi umrlo više milijuna Ukrajinaca. Uz druge rusko-sovjetske mjere kao što je zabrana ukrajinskog jezika i nasilna rusifikacija naroda, Gladomor je bio još jedan težak udarac povijesnoj sudbini ukrajinskoga naroda. Oružane snage odnosile su iz ukrajinskih sela i gradova hranu, granice su bile zatvorene a sve se to čuvalo u velikoj tajnosti. Uz Gladomor i rusifikaciju, režim je provodio masovna uhićenja, namještena suđenja, pogubljenja i deportacije u Sibir, a Ukrajinska Grkokatolička Crkva je stavljena izvan zakona te joj je konfiscirana sva imovina. Brojni su biskupi i svećenici stradali u tom vremenu. Ipak, danas je istina o Gladomoru u svijetu pravedno ugledala svjetlo dana te su mnogi parlamenti po svijetu, pa i Hrvatski sabor 2023. Gladomor priznali kao genocid nad ukrajinskim narodom.
Vašoj pozornosti preporučamo intervju na ovu temu s profesorom povijesti iz Kijeva.
L. M. I.S., Ž.I., KT