Euharistijsko slavlje na «Žalosni petak» predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u zajedništvu s požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem, biskupima Đakovačko-osječke crkvene pokrajine te svećenicima i vjernicima Novljanskog dekanata. Nazočan je bio i pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk. Hodočašćem pokore i molitve vjernici daju duhovnu zadovoljštinu za zločine počinjene tijekom 20. stoljeća na ovim prostorima.

Biskup Škvorčević je u svom pozdravu sudionicima bogoslužja istaknuo kako se Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u Požeškoj biskupiji održava na poticaj Sv. Ivana Pavla II., utemeljitelja ove mjesne Crkve. Želimo se spomenuti žrtava nasilja i ubojstava nedužnih ljudi u olovnim vremenima u jasenovačkim i drugim logorima, na blajburškom i drugim križnim putovima sve do stradanja u Domovinskom ratu, rekao je biskup Škvorčević.

U svome obraćanju je citirao dio Izjave katoličkih biskupa i episkopa Srpske pravoslavne Crkve sa susreta u Požegi od 17. siječnja ove godine: „Duboko žalimo svaku nedužnu žrtvu bilo kojeg naroda, vjere ili političkog nazora iz naše nedavne prošlosti, te svjedočimo da sve zlo i nepravde nanesene prema njima „nadmoćno pobjeđujemo u Onome koji nas uzljubi“ (Rim 8,37). Polazište našeg pastirskog djelovanja u hrvatskom društvu jest čvrsto uvjerenje da nas je Bog „pomirio po Kristu i povjerio nam službu pomirenja“ (2 Kor 5,18). Stoga molimo da se na nama ostvari Isusova riječ: „Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan“ (Lk 6,36), da svojim praštanjem budemo veći od počinjenog zla koje nas je ponizilo, te bez osvetničkih misli i osjećaja mržnje u čistom pamćenju čuvamo spomen na naše nedužne žrtve, liječimo ranjene duše, promičemo povjerenje i razumijevanje među pojedincima i narodima i na taj način evanđeoskim putem postavljamo čvrste temelje boljoj i pravednijoj budućnosti u našoj domovini za svakog čovjeka“.

„Sabrani smo na Žalosni petak, negdašnji blagdan Sedam žalosti BDM, na području teških stradanja tijekom i poslije Drugoga svjetskoga rata te u Domovinskom ratu da bismo pred Isusov križ, do njegove milosrdne ljubavi doveli sve žrtve i sve zločince, sve nepravedne osude, progone, mučenja, ponižavanja i ubijanja nedužnih ljudi i kako bismo za sve zajedno s Isusom raspetim na križu molili Oca nebeskoga za njegovo oproštenje i milosrđe, kako bi darom njegove milosti bila ozdravljena sva srca i svi narodi, sve rane i sva nepovjerenja“, rekao je nadbiskup Hranić u uvodu u misno slavlje.

Dok oplakujemo sve pripadnike bilo kojeg naroda, vjere ili svjetonazora koji su postali žrtvom zla i zloće u našim ljudskim srcima, sjedinjujemo se sa Žalosnom Gospom Jasenovačkom i zahvaljujemo za sve one koji su u vjernosti Bogu, Crkvi i svome narodu radije podnijeli nasilje i zlo negoli vraćali jednakom mjerom te su se tako pribrojili mučenicima. Odupirući se razornoj zatvorenosti pred Bogom, otvarajući se istini i slobodi za istinu, molimo prije svega za Božje milosrđe i za oproštenje ljudi kojima smo počinili zlo i za one od kojih smo pretrpjeli zlo, rekao je đakovačko-osječki nadbiskup.

U homiliji na euharistijskom slavlju u župnoj crkvi u Jasenovcu na Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika nadbiskup Hranić je istaknuo: “Odbacivanje, ponižavanje, mučenje, uzimanje prava u svoje ruke, osveta, gaženje prava na život i drugih ljudskih prava, ubijanja i likvidacije bez ikakvog suda te skrivanje i umanjivanje zločina – sve je to otajstvo zla koje na osobito snažan način pred nas izranja i danas na ovaj Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika ovdje u Jasenovcu”.

Naglasivši kako je čovjek iznad svake politike i iznad svakog interesa, a zločin je uvijek zločin, bez obzira na to tko ga je učinio, rekao je kako je logor Jasenovac „čin užasnog odbacivanja Boga, zločin kojega su počinili grešni pripadnici našega hrvatskoga naroda“.

Podsjetio je pritom kako je Crkva u našem hrvatskom narodu zato već davno jasno osudila zločin u Jasenovcu spomenuvši u vezi s tim pismo bl. kard. Alojzija Stepinca ustaškom poglavniku Paveliću, 24. veljače 1943. godine, u kojem je „Jasenovački logor proročki nazvao ‘sramotnom ljagom Nezavisne države Hrvatske’ i ‘najvećom nesrećom’ našega hrvatskoga naroda“.

No, nastavio je nadbiskup Hranić, od ustaških zločina u Jasenovcu ni po čemu se bitno ne razlikuje poratni zločini nastavljeni u Jasenovcu i u kaznionici Stara Gradiška ovdje na području Požeške biskupije, te zločin započet na Blajburškom polju o čijem razmjeru svjedoče i stotine masovnih jama i grobišta te tisuće pojedinačnih grobova žrtava na Križnom putu, javlja ika.hr.

Svjedoci smo kako opterećenja koja proizlaze iz grešnog odbijanja Božje ljubavi još puno prije i više od boli u tijelu žrtava uzrokuju i strašno duhovno trpljenje, bol i nepovjerenje kod naroda kojima su pripadale žrtve te kako se bez sjedinjenja s raspetim Isusom, zbog odbijanja evanđeoskog pristupa, rađa spirala osvete i nastavak lanca nasilja. Zato mi danas, dok u svim zločinima i krikovima žrtava ustaškog režima, nacizma i komunizma prepoznajemo Isusov krik unutarnjeg razdiranja, tjeskobe i boli na križu, u ovom pokajničkom i pokorničkom molitvenom slavlju, sve te krikove pretvaramo u molitvu Sina Božjega koji svoj život predaje Ocu u ljubavi, radi spasenja svih ljudi, istaknuo je nadbiskup Hranić te dodao: „Dozivamo u sjećanje teška djela nevjere kojima su sinovi našeg naroda zatamnili lice Crkve – Kristove zaručnice, molimo Boga i sve one kojima smo nanijeli zlo za oproštenje i tako uoči Velikoga tjedna, u kojemu slavimo Kristov prijelaz kroz trpljenje i smrt u uskrsnu radost, označavamo ovaj Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika“.

Danas smo, nastavio je đakovačko-osječki nadbiskup u homiliji, ujedinjeni u molitvi da nas Gospodin sve unutar Hrvatskoga naroda i u odnosu prema svim drugim narodima pohodi darom iskrenoga kajanja, milosrđa, praštanja i obraćenja te da nas – posebno u odnosu prema susjednom srpskom narodu, učini – ne samo slobodnima od zla kojega smo nanijeli jedni drugima – nego, još više, slobodnima jedne za druge, za zajedništvo i za suradnju pred izazovima današnjice.

Zatvorenost srca pred Isusom, kakvu smo susreli u današnjem evanđeoskom odlomku kod njegovih sunarodnjaka, i kakva se pojavljuje i danas u našim ljudskim srcima, pogubna je za nas same i za našu budućnost. Ona istinske proroke, hrabre i časne ljude među nama, poput proroka Jeremije, kao što je to u vrijeme Drugog svjetskog rata bio i kardinal bl. Alojzije Stepinac, pretvara u mučenike. Zatvorenost srca za Boga i za dar svjetla istine nastavlja to činiti i dalje. A naš je kršćanski poziv obraćenje, naše je poslanje evangelizacija, naš oblik služenja svome i svakom drugom narodu je svjedočenje slobode od zla; a zajednički interes svih nas unutar hrvatskog društva i za odnose između hrvatskog i srpskog naroda silazak do istine oslobođene povijesnih, nacionalnih i ideoloških interpretacija te suočavanje s istinom. Ostajemo svjesni da upravo istinom, obraćenjem i vjernošću Isusu Kristu i njegovu Evanđelju svaki od nas najbolje želi i najviše čini svojoj crkvenoj zajednici i svome narodu, istaknuo je na kraju homilije nadbiskup Hranić, a prenijela ika.hr.

Na misi su pjevali ujedinjeni župni zborovi.

Spomen bogoslužje po prvi put je prenosila HRT na 4. programu Hrvatske televizije i na Prvom programu Hrvatskoga radija te Hrvatski katolički radio.