pon, 13. svibnja 2019. 17:36
O temi „Katolički identitet u odgojno-obrazovnom procesu“ u svom izlaganju na Međunarodnom simpoziju "Odgoj i obrazovanje kao novi locus theologicus evangelizacije“ govorio je prof. dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, u zadarskom sjemeništu 'Zmajević' 9. svibnja.
"U mnoštvu identiteta koji oblikuju školu, gdje je jedan od procesa odgojno-obrazovna dimenzija, osobito je nastavnicima vjeronauka u školi izazov kako objasniti što je posebnost katoličkog identiteta", rekao je rektor Tanjić. Stoga je pojasnio pojam identiteta općenito, zatim i katoličkog identiteta u svjetlu katoličke duhovne i intelektualne tradicije koja čovjeka sagledava cjelovito, kao integralno biće.
„Čovjek Bogu odgovara kroz troplet vjere, društvenosti i rada. Sve to troje predmetom je čovjekovog znanja: znanja vjere, znanja društva i znanja rada koja se prožimaju, daju formu i konzistentnost čovjekovom životu“ rekao je dr. Tanjić.
„Pojam identiteta danas je gledan s dozom sumnje. Ako se kaže identitet, niste politički korektni. Zato što se identitet smatra dimenzijom koja vodi zatvaranju osoba, ustanova, nacija, država, pojedinaca i povlačenju granica prema onima koji su smatrani drugima, drugačijima, strancima“ rekao je dr. Tanjić, dodavši da u najopćenitijem smislu, identitet podrazumijeva „koherentno strukturiranu cjelokupnost nazora, shvaćanja i vrednovanja koji nisu uvijek ni nužno izričito formulirani, a konstituiraju duhovni profil osobe kojemu se priznaje dubina, neizrecivost, složenost i vrijednosna orijentacija u djelovanju“.
„To je duhovni profil koji čovjek u sebi nosi. Tako shvaćen identitet komunikativna je struktura osobe koja se očituje u njenom odnosu prema sebi, prema drugima, društvu i prema cjelini stvarnosti. Kod identiteta je riječ o kreativnoj napetosti između usmjerenosti na sebe i prema drugome i različitome“ rekao je dr. Tanjić kako prenosi IKA.
Identitet katoličkog odgojno-obrazovnog procesa ostvaruje se u svijetu šire školske i akademske zajednice, svijetu crkvene zajednice i svijetu hrvatskog društva. Nije uvijek od prve jasno je li pogled na oblikovatelje katoličkog identiteta dobrohotni, kritički ili nedobronamjerni, rekao je predavač, upozorivši:
„Razboritost od nas zahtjeva da o tome vodimo računa“. „Naša prisutnost i djelovanje u društvu, u crkvenoj i akademskoj javnosti, momenti su koji bitno doprinose stvarnom prezentiranju i opažanju katoličkog stava u javnosti. Važnost toga ne smije se podcijeniti, jer se odatle iz društva javljaju i oni koji će sutra slati svoju djecu u katoličke odgojno-obrazovne ustanove“ rekao je dr. Tanjić.
KT