Na početku mise, koju je predvodio zagrebački nadbiskup Josip kard. Bozanić, okupljene je pozdravio provincijal Hrvatske kapucinske provincije fra Jure Šarčević zahvalivši kardinalu Bozaniću što je želio predvoditi ovaj svečani Jubilej te izraziti svoju blizinu kapucinskoj zajednici i uputiti svoju pastirsku riječ.

Govoreći o ponovnom dolasku kapucina u Zagreb nakon što su prisilno napustili grad 1788. fra Jure je istaknuo da je to bila želja Bl. Alojzija Stepinca, koji je smatrao da će upravo siromašni kapucini najbolje razumjeti siromašni narod zagrebačke periferije.

Fra Jure je podsjetio nazočne na dolazak relikvija Sv. Leopolda Bogdana Mandića u travnju 2016. u Zagreb te na riječi kardinala Bozanića koji je kazao da je tih dana hrvatski narod pokazao svoju katoličku dušu.

U uvodu u euharistijsko slavlje u kojem su koncelebrirali provincijali redovničkih zajednica te drugi svećenici, kardinal Bozanić rekao je okupljenima da 400. obljetnica djelovanja kapucina u Zagrebu poziva na uzdizanje hvale Svevišnjem Bogu. „Ovdje smo kako bismo zahvalili Gospodinu za sve što je učinio po redovnicima ocima kapucinima u Hrvatskoj. Zahvalimo stoga na daru kapucina“, naznačio je nadbiskup.

Na početku svoje homilije istaknuo je da je današnja proslava čin vjere i otajstva navještaja Božje riječi i slavlja sakramenta euharistije po kojem vjernici ulaze u zajedništvo s Isusom. „Mi smo došli ovamo da zahvalimo Bogu, ali i da slušamo Riječ Božju te stoga dopustimo toj Riječi da nas vodi“, rekao je kardinal.

Tumačeći evanđeoski ulomak 30. nedjelje kroz godinu kardinal Bozanić istaknuo je da se svaki vjernik može prepoznati u liku slijepog prosjaka Bartimeja. „On je bio slijepi prosjak. Nije vidio perspektivu. Nije vidio obzorje i smisao svjega života. Oko njega bilo je mnoštvo koje ga je ušutkivalo dok je vapio za Isusom. Mnoštvo koje je htjelo da se pomiri sa svojom situacijom. I da prihvati da za njega nema izlaza“, naznačio je kardinal. Radi se o mentalitetu koji tvrdi da nema perspektive i širi beznađe, da je stanje bezizlazno. „Možda smo i mi dio takvog mnoštva koje ne vidi izlaz, smisao, koje ne vidi svjetlo“, upitao je okupljene nadbiskup.

Uzoriti je istaknuo da čovjek u životu često doživljava vlastitu sljepoću te da je nužno približiti se Isusu, poput slijepog prosjaka Bartimeja, i zamoliti ga da otvori oči i perspektivu.

Osvrćući se na život čovjeka današnjice, kardinal Bozanić rekao je da je on često zatvoren u svoje slijepilo.

Spominjući se stoljetne kapucinske prisutnosti u Zagrebu, naglasio je da su braća kapucini nastojali slijediti Isusa kroz svijetli primjer svoga služenja. „Ima puno demona. A jedan je demon vladanja. Upravo je to suprotno od onoga što nam govori Isus. Molimo danas da nam Gospodin otvori oči za slobodu služenja, da možemo vidjeti nove perspektive i da nikad ne pomislimo da je stanje bezizlazno. Za svakog čovjeka na ovoj zemlji dok god živi postoji prilika za izlazak iz svoje sljepoće i susret s Isusom“, rekao je nadbiskup.

Pri kraju euharistijskog slavlja kardinal Bozanić istaknuo je da se kršćanin kojemu je Krist otvorio oči ne miri sa zlom u sebi ni oko sebe. „Kršćanin kojemu je Krist otvorio oči se ne zatvara i zna da ga se može slijediti samo čineći dobro braći i sestrama koje susreće na svojem životnom putu“, rekao je nadbiskup ukazavši da je upravo zatvaranje u stav bezizlaznosti najveća napast hrvatskog društva danas.

Kardinal je podsjetio okupljene da je zagrebačkom Dubravom hodao i otac Tomislav Šagi Bunić. „Otac Tomislav Šagi Bunić nam je govorio da moramo ozbiljnije shvatiti taj Isusov poziv. Boga se susreće pomažući čovjeku. To je poruka i ovog današnjeg slavlja“, rekao je kardinal pozvavši oce kapucine da nasljeduju svoje svijetle uzore, Sv. Leopolda koji je naviještao Božje Milosrđe koje svakom čovjeku na ovom svijetu daju priliku da se promjeni i oca Tomislava Šagi Bunića koji je propovijedao “civilizaciju ljubavi”.

Proslava 400. obljetnica djelovanja kapucina odvija se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog Sabora i Grada Zagreba. Franjevci kapucini došli su na poziv Hrvatskog sabora u Zagreb 1618. te na Gornjem Grada izgradili prvi samostan.

KT