Split svečano proslavio svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma


Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u utorak 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje nekoliko desetaka tisuća vjernika predvodio gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća.

Proslava je započela tradicionalnim svečanim ophodom sa svečevim moćima, od splitske prvostolnice do prigodnog oltara na splitskoj Rivi. U procesiji su, uz narod, sudjelovali i brojni svećenici, redovnici i redovnice, kandidatice, bogoslovi i sjemeništarci, nositelji vlasti, predstavnici društveno-političkih i kulturnih ustanova, obitelji, mladi i djeca, branitelji, crkvene, humanitarne i viteške udruge, vojska, policija, mnoge folklorne skupine grada i okolice, prenosi IKA.

Uz domaćina splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolitu mons. Marina Barišića i predvoditelja mons. Zdenka Križića, na slavlju su sudjelovali i predsjednik HBK i zadarski nadbiskup Želimir Puljić, biskupi Splitske metropolije: dubrovački Mate Uzinić, šibenski Tomislav Rogić, šibenski u miru Ante Ivas, potom naslovni ninski nadbiskup Martin Vidović, vojni ordinarij u RH Jure Bogdan, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše, provincijal franjevaca kapucina fra Jure Šarčević, generalni vikar Miroslav Vidović, Prvostolni kaptol na čelu s prepozitom Nedjeljkom Antom Ančićem, župnik prvostolnice don Tomislav Ćubelić te brojni svećenici.

Kako na svetkovinu sv. Dujma grad Split slavi svoj dan, na slavlju su sudjelovali i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara sa suradnicima, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban te izaslanici predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Pozdravnu riječ uputio je domaćin nadbiskup Barišić koji je kazao kako se u životu sv. Dujma očituje cjelovito kršćanstvo. „Njegov život je knjiga ispisana kršćanskim sadržajem. Kao što je raspeti i uskrsli Krist oblikovao njegovo ovozemaljsko hodočašće, tako i svetkovina Uskrsnuća Gospodinova određuje njegovu liturgijsku proslavu. Naime, ne slavimo ga na dan mučeništva koje se dogodilo u areni Salone 10. travnja 304., već je njegova svetkovina ustaljena na 7. svibnja kako se ne bi poklapala s datumima proslave Uskrsa i uskrsne osmine. Doista sav je Dujam prožet Kristom, svjedokom vjernim i prvim i najvećim mučenikom.

 I zaista, kršćanstvo uvijek prate ove dvije temeljne oznake – svjedočanstvo i mučeništvo. One određuju prve Gospodinove učenike, vrijedile su i za Dujma, a nisu se promijenile ni u ovom današnjem svijetu, gdje svakodnevno slušamo o sve većim i brojnijim mučeništvima i progonima kršćana. Mučeništvo je poput crvene niti koja teče s Golgote i zahvaća sva godišnja doba ljudske povijesti i života. Ono svjedoke čini vidljivim znakom Spasiteljeve božanske ljubavi i očituje ih kao one koji znaju moliti i oprostiti svojim progoniteljima. Dovodi ih u krilo Sina koji se u potpunosti predao za nas u činu Posljednje večere“, kazao je nadbiskup Barišić.

KT