Svečanu misu u župnoj crkvi Presvetog Trojstva predvodio je umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak, a propovijedao je postulator kauze Bl. Alojzija Stepinca, mons. dr. Juraj Batelja. U koncelebraciji su bili i krašićki župnik vlč. Ivan Vučak, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu preč. Matija Pavlaković i umirovljeni svećenici vlč. Stjepan Penić i vlč. Alojzije Burja.

Na početku je sve pozdravio župnik Vučak, prenijevši i pozdrave zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića svim sudionicima euharistijskog slavlja.

Uvodeći u euharistiju, biskup Mrzljak je rekao: „Današnji datum prije 70 godina značajan je za povijest ovoga mjesta i povijest Crkve u hrvatskom narodu. Prije 70 godina na današnji dan u večernjim satima iz zatvora u Lepoglavi došao je tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac na zadnju postaju svoga križnog puta. Ove godine bio sam s varaždinskim biskupom Božom Radošem u kapeli Bl. Alojzija u Lepoglavi kad smo se spomenuli 75. obljetnice kako je, nakon one prve postaje križnoga puta u Zagrebu kada je osuđen na zatvor, mons. Stepinac došao na drugu postaju u lepoglavsku kaznionicu.

A nakon pet godina dolazi u Krašić, ponovno noseći križ svoje službe. U Krašiću doživljava pomoć Šimuna Cirenca – župnika Josipa Vranekovića, tu susreće i Veronike u časnim sestrama, u svojim znancima, rodbini, prijateljima, koji su tu zajedno s njime bili do kraja njegova zemaljskog života. Spominjemo se tih događaja iz povijesti, ali mi živimo u sadašnjosti i poruka današnjeg dana je upravo to da pokušamo slijediti Bl. Alojzija u njegovoj vjeri, ustrajnosti i u nošenju križa“.

Govoreći o 70. obljetnici otkako je komunistička vlast premjestila zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca iz tamnice u Lepoglavi na daljnje izdržavanje kazne u izolaciji u župnoj kući u Krašiću, mons. Batelja je rekao:

 „Krašiću i Crkvo u Hrvata, bili ste supatnik na ovoj postaji njegova križnoga puta, bili ste svjedokom njegova progona i njegove žrtve, svjedočili ste njegovu poniženju i jačali se njegovim pouzdanjem. Sad je on vaš uzor u vjeri u utjelovljenoga Sina Božjega, zagovornik kod Boga da svi možemo živjeti po načelima vjere u ovom našem društvu koje je u mnogočemu zadržalo bezbožne, staljinističke, postavke života“.

Mons. Batelja istaknuo je da je nepobitno da je nadbiskup Stepinac prebačen kako bi umro u Krašiću. O tome je 7. srpnja 1953. posvjedočio nizozemski novinar A. den Doobard koji je samome nadbiskupu prenio izjavu Mihe Marinka da će živjeti „još najdulje do proljeća, i onda će nestati – umrijeti“, a „i ostali ministri da se tomu vesele“. Nadbiskup Stepinac je pak – suočen s tom činjenicom – odgovorio evanđeoskim naukom: „Zaboravljaju oni da Gospodin Bog upravlja sudbinom ljudskih života, a ne ministri. Uostalom, ako i umrem, sa mnom ne umire Katolička Crkva! Ona će i dalje živjeti i procvasti“.

Mons. Batelja kazao je također da Sveta Stolica nije imala namjeru vršiti pritisak na nadbiskupa svjesna da je blaženi Alojzije, prema nauku Sv. Pavla u Poslanici Filipljanima, bio „čist i besprijekoran“. Ona je uvijek branila istinu i čistu savjest svoga nadbiskupa, kako je to zabilježeno u Državnom tajništvu 5. lipnja 1951.: „Mons. Stepinac bio je nepravedno optužen, suđen i osuđen. Štoviše, može se reći da se posredno u Stepincu htjelo udariti Katoličku Crkvu, dapače samoga vrhovnog svećenika. Taj sudski proces bio je in odium fidei et Ecclesiae – iz mržnje prema vjeri i Crkvi“.

(...) Tumačeći kako se bezbožnik brine za materijalno, a vjernik za duhovno, za ono što je Božje, za Božji dolazak, mons. Batelja kazao je da „Božji dolazak prepoznajemo i u premještaju nadbiskupa Stepinca iz zatvora u Lepoglavi u Krašić“.

(...) Zaključujući homiliju, mons. Batelja je poručio: „Da bi se u našem srcu mogao dogoditi Božić, povijest spasenja i Božji pohod, za svakoga osobno, za Crkvu Božju, za sve ljude i za naš hrvatski narod, potrebno je obraćenjem pripravljati put Gospodinu. Potrebno je sve češće, osobito danas, ponavljati riječi kojima se posvetio blaženi Alojzije Stepinac: ‘U tebe se, Gospodine, uzdam, o da se ne postidim nikada!’“.

Na završetku mise vlč. Vučak predstavio je nove korice – okove za Evanđelistar, koje su župi na dar i blaženiku u zagovor poklonili rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta Sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente ml. i rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu preč. Matija Pavlaković. Vlč. Vučak je u završnom govoru istaknuo da ove godine Postulatura Bl. Alojzija Stepinca slavi 30. obljetnicu. Na čelu Postulature je od prvoga dana mons. Batelja, stoga mu je vlč. Vučak zahvalio što „trideset godina istražuje i obogaćuje nas životom Bl. Stepinca“. Predvoditelju misnoga slavlja biskupu Mrzljaku darovana je oltarna slika Bl. Stepinca, javlja IKA.

Pjevanje na misi predvodio je domaći župni zbor Josip Vraneković, pod ravnanjem časne sestre Katarine Penić-Sirak i uz orguljsku pratnju časne sestre Valerija Sakač, služavki Maloga Isusa.

Jubilarna 70. obljetnica dolaska kardinala Stepinca obilježena je u jubilarnoj 100. godini od rođenja krašićkog župnika Josipa Vranekovića koji je u Krašiću dočekao Alojzija Stepinca i ostao s njime do njegove smrti.

J.Vr.,Kt