Tribina povodom 50. godišnjice metropolijskog sjedišta u Rijeci


U povodu proslave 50. obljetnice uspostave crkvene pokrajine sa sjedištem u Rijeci, tada Riječko-senjske metropolije, 10. lipnja u Nadbiskupskom domu u Rijeci održana je tribina.

O povijesti i sadašnjosti Riječke metropolije govorili su riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić, crkveni povjesničar dr. sc. Marko Medved, te rektor riječke katedrale i prvostolnice sv. Vida mons. mr. Matija Matičić.

Bio je to uvod u središnju proslavu zlatnog jubileja Riječke metropolije koje će biti održana 15. lipnja na blagdan sv. Vida, zaštitnika riječke katedrale i nadbiskupije. Misno će slavlje na Trgu Riječke rezolucije predvoditi, javlja IKA, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Tim su povodom biskupi metropolije uputili poruku zajedništva vjernicima ove crkvene pokrajine u čijem su sastavu Riječka nadbiskupija, Gospićko-senjska biskupija, Krčka biskupija te Porečka i Pulska biskupija. O toj je poruci na tribini govorio riječki metropolit Ivan Devčić istaknuvši kako je prije 50 godina uspostava metropolije sa sjedištem u Rijeci izazvala veliko oduševljenje.

Ona je značila okupljanje katolika u logičnu teritorijalnu cjelinu koja je još od prije Drugog svjetskog rata bila razdijeljena na više strana. Nova metropolija obuhvaćala je područje unutar granica današnje Republike Hrvatske od krajnjeg zapada u Istri do Korduna na istoku i Zrmanje na jugu, a sačinjavale su ju novoosnovana Riječko-senjska nadbiskupija, Krčka biskupija te Porečka i Pulska biskupija.

„Jedini koji nisu bili toliko oduševljeni su Senjani jer sjedište biskupije više nije bilo u tom gradu nego u Rijeci, a senjsko-modruški biskup Viktor Burić, koji je stolovao u Senju te od tamo upravljao i povjerenom mu Riječkom biskupijom, postao je riječko-senjski nadbiskup i metropolit sa sjedištem u Rijeci“, rekao je nadbiskup na tribini.

O povijesnim prilikama u tadašnjoj Hrvatskoj, koja je bila u sastavu Jugoslavije, govorio je dr. sc. Marko Medved. Podsjetio je da su te godine u Vatikanu prekrojene i granice drugih crkvenih pokrajina u Hrvatskoj pa je tako Zadar prestao biti sjedište metropolije, a Split je to ponovno postao.

„Te odluke izazvale su i pokoje negodovanje, a najbolje je prihvaćena odluka o uspostavi Riječke metropolije.“ Istaknuo je kako su tom uspostavom riješena i pitanja teritorija Porečke i Pulske te Krčke biskupije koje zbog talijanske okupacije dijela teritorija nisu do tada bile cjelovite. „Rijeka je tada bila logičan izbor za metropolijsko sjedište jer je, kao i danas, bila grad kojem je gravitirao cijeli taj dio Hrvatske. Crkva u određivanju biskupijskih granica slijedi civilne modele i cjeline i prilagođava se povijesnim okolnostima. Tako je bilo i te 1969. godine“, rekao je Medved.

KT