Zagreb

Započelo 23. redovito zajedničko zasjedanje HBK-a i BK-a BiH


Zajedničko godišnje zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH, 23. po redu, započelo je u Zagrebu 23. veljače, pod predsjedanjem potpredsjednika HBK-a zagrebačkog nadbiskupa Josipa kard. Bozanića

Foto: IKA

Foto: IKA

Na početku zasjedanja biskupima okupljenima u zgradi HBK-a videovezom obratio se predsjednik HBK-a zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić koji je zbog zdravstvenih razloga bio spriječen sudjelovati. Pozdravio je sudionike zasjedanja te se, među ostalim, dotaknuo i aktualne pandemije koronavirusa koja je uzrokovala velike probleme i pastoralne poteškoće i potresa koji su prošle godine pogodili Zagreb i Banovinu, a pokrenuli su „festival dobrote“.

Potaknuo je da ovo zajedničko druženje biskupa, „koji snagom svetog reda vrše povjerenu službu u partikularnim Crkvama dviju biskupskih konferencija, bude prigoda očitovati uzajamnu bratsku solidarnost i blizinu u zajedničkim brigama i strepnjama“.

Najavio je i teme zajedničkog zasjedanja. Tako će na susretu, kako javlja IKA, biti govora o Papinskom hrvatskom zavodu Sv. Jeronima u Rimu koji je zajednička briga dviju biskupskih konferencija. Bit će riječi i o nekim zajedničkim liturgijskim pitanjima, te o hrvatskoj inozemnoj pastvi koja je također zajednička briga dviju Konferencija. Najavljujući ovogodišnji Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH, nadbiskup Puljić zazvao je molitvu „neka Gospodar povijesti donese toj napaćenoj zemlji mir, stabilnost i blagoslov“. Prema njegovim riječima, iako je prije 27 godina Daytonskim sporazumom zaustavljen krvavi rat, nisu se još ostvarili političko-društveni uvjeti za demokratski razvitak društva, pa je prema izjavi Komisije Iustitia et pax BK-a BiH „BiH još uvijek nesređena zemlja“. Tom dobrotvornom akcijom, koja traje već više godina, želi se očitovati blizina uz žarku molitvu Gospodinu da žiteljima te napaćene zemlje donese toliko željenu stabilnost, prosperitet i mir.

Na zasjedanju će se analizirati i dva pristigla dopisa: pismo provincijala Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavka Sliškovića, kao i dopis prefekta vatikanskog Dikasterija za komunikaciju Paola Ruffinija.

Kardinal Puljić je u pozdravnoj riječi izvijestio o događanjima u BiH u protekloj godini dana rekavši da proživljavaju „vrlo zanimljivo podneblje s raznim izazovima“. Najprije se osvrnuo na pandemiju koronavirusa, a zatim je podsjetio na izbore u BiH.

„Radosni smo što su u siječnju ove godine i vjernici naših biskupijskih zajednica u Bosni i Hercegovini, od kojih mnogi siromašno žive, pokazali velikodušnost i solidarnost sa stradalima od potresa u Banovini. I ovom prilikom izražavam solidarnost i blizinu vjerničku s Crkvom i svakim čovjekom koji nosi posljedice potresa i u Zagrebu i u Banovini“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Na kraju se prisjetio biskupskih imenovanja u protekloj godini: mons. Tome Vukšića za nadbiskupa koadjutora za Vrhbosnu, mons. Petra Palića za ordinarija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije te mons. Ivana Štironje za kotorskog biskupa, te je zasjedanje preporučio zagovoru Sv. Josipa čija se godina obilježava.

Uvodeći u rad zasjedanja, potpredsjednik HBK-a kard. Bozanić uputio je posebne pozdrave i umirovljenim biskupima te se spomenuo prvog gospićko-senjskog biskupa Milu Bogovića koji je umro 19. prosinca protekle godine.

Istaknuo je da se u korizmi, na inicijativu Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE-a), diljem europskog kontinenta povezujemo molitvenim lancem za žrtve pandemije koronavirusa. Za Bosnu i Hercegovinu bio je određen dan 20. veljače, a za Hrvatsku je to, 24. veljače.

Kardinal Bozanić, između ostalog, spomenuo je i pitanje migracije te tzv. balkanske rute o kojoj se govori i piše, rekavši da su „to pitanja pred kojima ne smijemo zatvarati oči, jer ih pred nas biskupe stavlja život naše suvremenosti“.

J.P., KT