Dostojanstveno će se obilježiti i 83. godišnjica stradanja drvarskog župnika Waldemara Maximilijana Nestora i drvarskih katolika.

Na ovogodišnjoj komemoraciji svetu misu će po prvi put predvoditi novi banjolučki biskup mons. Željko Majić.

Točke molitvenog programa:

10:00 h - križni put mučenika (stara crkva, Titova 33),

11:00 h - sveta misa koju slavi banjolučki biskup mons. Željko Majić (stara crkva, Titova bb),

12:00 h - polaganje vijenaca i molitva pred spomen-križem poginulih branitelja (stari bogoslužni prostor, Titova 33).

U pozivu na ovaj molitveni skup stoje sljedeće riječi: "Molitveno sjećanje nije niti smije biti pozivanje na mržnju ili na osvetu, nego molitva za pokoj duša tih žrtava i čuvanje spomena na njihov život i smrt. Kao kršćani i za počinitelje zla molimo Božje smilovanje i obraćenje. Ujedno želimo i molimo da se ubrza dan kada ćemo barem neke od tih žrtava, koji su pravi kršćanski mučenici, ubijeni iz mržnje na vjeru, vidjeti na svojim oltarima kao - od Crkve službeno proglašene - uzore ljubavi prema Bogu i bližnjemu, koji su za te ideale žrtvovali svoj vlastiti život."

Promjena imena

Ovaj spomen-dan uveden je 2001. i nosio je naziv Dan drvarskih mučenika - u spomen na drvarskog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora koji je 27. srpnja 1941. mučki ubijen zajedno sa skupinom svojih vjernika vraćajući se s hodočašća Sv. Ani iz Knina – a od 2008., odredbom banjolučkog biskupa Franje Komarice, komemoracija mijenja ime u Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije, i tako postaje komemoracija na razini dijeceze.

Podsjetimo, 27. srpnja 1941. u mjestu Trubar kod Drvara četnički ustanici izveli su iz vlaka  drvarskoga župnika Waldemara Maksimilijana Nestora sa skupinom njegovih vjernika koji su se vraćali s hodočašća Sv. Ani u Kosovu kraj Knina, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču. Taj dan napadnut je i drugi vlak s civilima koji su se  vraćali u Drvar s hodočašća Sv. Ani na Oštrelju. Do kraja Drugog svjetskog rata iz Drvara su protjerani ili pobijeni gotovo svi katolici, katolička  crkva u Drvaru srušena je i uklonjena 1949., a crkveno zemljište nacionalizirano i podijeljeno novim vlasnicima, dok je katoličko groblje preorano 60-tih godina prošlog stoljeća za potrebe drvarske Celuloze.

Komunističke su vlasti, nakon Drugog svjetskog rata, drvarsku gruntovnicu uništile ili sakrile, kako bi se prikrio dokaz vlasništva zemlje u Drvaru brojnih katoličkih obitelji koje su tamo živjele.

Istog dana kad je izvršen zločin nad drvarskim župnikom i katolicima, ustanici su i u susjednoj Lici izvršili zločine nad hrvatskim civilima na području Srba, Boričevca i Donjeg Lapca, a nedugo zatim i nad muslimanskim civilima u Kulen Vakufu. Treba istaknuti da je i srpski narod na  području zapadne Bosne i istoćne Like imao velike žrtve među civilima u pokoljima koje su izvršile ustaške snage u ljeto 1941.

Uništene crkve, pobijeni i protjerani katolici

U sljedećih 10-ak dana isti scenarij ponovio se u Bos. Grahovu i Krnjeuši. Najprije je početkom kolovoza zvjerski ubijen grahovski župnik don Juraj Gospodnetić s više od 200 grahovskih katolika, a potom u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca i župnik Krešimir Barišić zajedno s više od 250 svojih vjernika. Trojica župnika prvomučenika (Waldemar, Juraj i Krešimir) stali su tako na čelo nepregledne kolone od preko 600 Bogu posvećenih osoba (svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova, sjemeništaraca) koji su mučenički ubijeni ili nastradali u godinama Drugog svjetskog rata i poraća na području bivše Jugoslavije.

Nakon svih tih zločina, Katolička Crkva i hrvatski narod bili su praktički iskorijenjeni sa širokog područja zapadne Bosne i istočne Like, od Ključa do Knina i Gospića, i od Glamoča do Bihaća. U bivšoj Jugoslaviji taj se dan 27. srpnja slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske i BiH, a i u modernoj Hrvatskoj i BiH još uvijek neke skupine i pojedinci toga dana u Srbu i Drvaru obilježavaju ustanak. U Drvaru ovaj dan proglašen je za Dan Općine.

Novinari Katoličkog tjednika bili su u ovom gradu i župi 2019. te reportažu možete pogledati i pročitati ovdje.

Ž.D., Ž.I., KT