Čelnici Federacije azijskih biskupskih konferencija (FABC) objavili su 15. ožujka, tijekom ceremonije putem interneta, Bangkoški dokument na 40 stranica, kompilaciju rasprava održanih u listopadu 2022., tijekom opće konferencije Federacije u glavnom gradu Tajlanda.

Događaj upriličen od 12. do 30. listopada, kojim je također obilježen zlatni jubilej Federacije azijski BK-a, okupio je crkvene vođe i delegate iz 29 zemalja, a nastavljen je azijskom kontinentalnom sinodskom skupštinom održanom od 24. do 26. veljače 2023.

Početak putovanja

Dokument će, kako piše UCANews, biti predstavljen tijekom Sinode o sinodalnosti u Vatikanu sljedeće godine.

Tijekom predstavljanja, predsjednik Federacije kardinal Charles Bo iz mianmarskog Yangona rekao je kako dokument osvjetljava „zajedničko putovanje azijske Crkve tako što odgovara pozivom na ideale, razmišljajući o različitim novonastalim stvarnostima s kojima se suočava Crkva u Aziji i predviđajući nove smjernice za budućnost“.

Njezin bivši predsjednik, kardinal Oswald Gracias iz Bombaja, kazao je da dokument nije „gotov proizvod [već] početak [putovanja]“ te pozvao sve da mu pristupe kao „duhovnom dokumentu“.

„Po mom mišljenju, to je duhovni dokument, dokument za molitvu, za razlučivanje, za duhovni razgovor“, rekao je kardinal.

Ovom su se događaju putem interneta pridružili generalni tajnik Federacije nadbiskup Tokija mons. Tarcisius Isao Kikuchi, svećenici, laici te medijski djelatnici iz cijeloga svijeta.

Dokument od pet dijelova

Biskup filipinskoga Kalookana mons. Pablo Virgilio David, koordinator dokumentacijskog odbora, objasnio je da je Bangkoški dokument podijeljen u pet dijelova temeljenih na biblijskoj priči o tri mudraca koji putuju zajedno, gledaju, razlučuju, donose darove i stvaraju nove putovi.

Prvi dio naslovljen Putovanje nadahnut je Sinodom o sinodalnosti.

„Osnovna načela sinodalnosti zajedništva, sudjelovanja i poslanja zapravo su dala potpuniji izraz i podršku dugogodišnjoj afirmaciji FABC-a za trostruki dijalog: naime s religijom, kulturom i siromašnima Azije“, rekao je mons. David.

Drugi dio pod naslovom Gledanje daje „ozbiljan fenomenološki pogled na novonastale stvarnosti s kojima se suočavaju Crkve u Aziji“, istaknuo je biskup Tokija spomenuvši kako se ovaj odjeljak bavi s devet najutjecajnijih stvarnosti u azijskim društvima – migrantima, izbjeglicama i domicilnim stanovništvom raseljenim iz svojih domovina; obiteljima; rodnim pitanjima; ulogom žena; mladima; utjecajem digitalne tehnologije; promicanjem pravednog gospodarstva; klimatskom krizom i međureligijskim dijalogom.

Treći dio naslovljen Razlučivanje bavi se odgovorom na pitanje „što Duh govori Crkvama u Aziji u sadašnje vrijeme“. U tom smislu Sinoda je prepoznala 10 izazova koji zahtijevaju posebnu pozornost. To su: pratnja migranata, izbjeglica i domicilnih naroda, pozornost prema obitelji, rodna pitanja, nove vodeće uloge žena u azijskoj Crkvi, mladi, učinkovita uporaba digitalne tehnologije, gospodarstvo utemeljeno na uključivom rastu, briga za zajednički dom, dijalog i pomirenja te formacije klera.

Četvrti odjeljak koji nosi naslov Prinos naših darova razmatra što Azija može doprinijeti sveopćoj Crkvi, posebno se usredotočujući na azijsku kulturu i duhovnost, crpeći nadahnuće iz apostolske pobudnice pape Ivana Pavla II. Crkva u Aziji.

Posljednji dio pod naslovom Slijedeći nove putove ima za cilj „artikulirati nove smjerove za koje Federacija smatra kako je pozvana poduzeti u široj dinamici života i misije Crkve u Aziji“.

Kontinentalna sinoda je u posljednjem odjeljku identificirala pet putova kojima želi ići. To su: od dominantne do „inkulturirane“ evangelizacije; od temeljnih kršćanskih zajednica do crkvenih zajednica koje promiču temeljne ljudske zajednice; od dijaloga do sinodalnosti; od navještaja do pripovijedanja i od utabanih staza do novih pastoralnih prioriteta.

Po primjeru svetaca

Mons. David je istaknuo kako Bangkoški dokument „naglašava nove putove kojima su krenuli talijanski isusovci iz 16. stoljeća, Matteo Ricci i Alessandro Valignano“.

Ricci, Valignano i drugi misionari u 16. i 17. stoljeću „odlučili su slijediti drugačiji put u svojim pristupima misiji“, podsjetio je biskup te istaknuo kako FABC nastoji slijediti korake ljudi poput Riccija koji su odabrali „međureligijski i međukulturalni dijalog“ umjesto jednostavnijeg načina „kraljevskog pokroviteljstva“ za evangelizaciju novopronađenih naroda.

Bangkoški dokument bit će odaslan svim biskupijama i župama u Aziji i otvoren za daljnja poboljšanja, rekli su članovi FABC-a tijekom konferencije za novinare.

KT