Gledati prema izvorima kako bismo ponovno pronašli put prema budućnosti. S jedne strane moralna i politička načela koja su nadahnula francuskog državnika, časnog slugu Božjega Roberta Schumana, koji je studirao i radio u Metzu, da sanja o pomirenoj i ujedinjenoj Europi. S druge strane duhovna baština koju su sačuvali monaštvo i Pravilo kanonika Svetoga Chrodeganga.

Upravo je u Metzu, gradiću na sjeveroistoku Francuske, potrebno usmjeriti pogled kako bismo ponovno pronašli korijene i temeljne vrijednosti Staroga kontinenta, koji su ranjeni novim podjelama i novim sukobima – na to je papa Leon XIV. pozvao Europu u homiliji na misi koju je 28. rujna, predvodio u gotičkoj katedrali Sv. Stjepana u Metzu, posljednjoj etapi njegova apostolskog putovanja u Francusku, izvijestio je Vatican News. Pritom je dodao:

„Odande su nam preneseni moralni temelji svijeta u kojem živimo: načela poput prvenstva osobe te svetosti i nepovredivosti ljudskoga života, u svim njegovim fazama i u svakoj okolnosti; zaštite slobode pojedinaca; prioritetna važnost obitelji kao temelja društva; brige za siromašne i najpotrebitije; prihvaćanja stranca te poštovanja starijih.“

Pravo, mir i pravednost

Osvrćući se na pročitana liturgijska čitanja, Rimski je biskup istaknuo da nam ona pomažu ponovno pronaći put prava, pravednosti i mira. Prorok Izaija služi se trima slikama: pustinjom, vrtom i kućom. Pustinja nas – dodao je Papa – podsjeća na važnost jednostavnosti i skromnosti, mjesto gdje u umjerenosti i šutnji učimo davati stvarima pravu vrijednost te se istodobno oblikujemo za odricanje i žrtvu. Druga je slika vrt, mjesto u kojem vladaju pravednost i ljepota. Posljednja je slika kuća kao mjesto mira. Ako u pustinji i u vrtu prevladava djelovanje Boga koji daje da sjeme proklija i raste, kuća od čovjeka traži izravniji i važniji doprinos – napomenuo je Sveti Otac te dodao:

„Tako mir, koji je Božji dar, zahtijeva odgovor od ljudi i njihov zajednički napor. Uostalom, više od jednostavne građevine od kamenja, kuća je mjesto ljudske prisutnosti i ljubavi.“

U svijetu obilježenom ograničenjima, prorokova nas riječ – nastavio je Papa – podsjeća kako se sloga gradi samo u ljubavi koja je sposobna dijeliti radosti i boli, ohrabrivati i opraštati, bez računice i bez granica, poput obitelji.

Snaga pomirenja

Osvrćući se potom na pročitani evanđeoski odlomak, Petrov je nasljednik podsjetio da nas Isus poziva okrenuti i drugi obraz, odnosno kako pustinju pretvoriti u oazu, kako zasaditi vrtove i graditi kuće, te nam pokazuje put oprosta, milosrđa i velikodušnosti u današnjem svijetu u kojemu svjedočimo tolikom nasilju, manipulaciji i oholosti. Papa je stoga primijetio:

„Vi, sinovi ove zemlje koja je u prošlosti bila rastrgana bratoubilačkim sukobima, dobro znate da nije istina da je onaj koji se osvećuje jači od onoga koji oprašta. Nije istina da je onaj koji ne popušta jači od onoga koji traži pomirenje.“

To je pouka na koju podsjeća upravo povijest grada Metza, zemljopisno smještenoga svega nekoliko kilometara od granice s Njemačkom – rekao je Papa te dodao:

„Grad Metz i rijeka Moselle svjedoče cijelomu svijetu da je pomirenje moguće samo kada imamo hrabrosti prekinuti lanac ogorčenosti. Potrebni su snaga i velika uravnoteženost kako ne bismo dopustili da nas zlo svlada, osobito kada su pretrpljene rane duboke.“

Prepoznati i poštovati drugoga

Suočen s nepravdom – nastavio je rimski biskup – jedini put spasenja za čovjeka jest ljubav, odnosno dati povjerenje bez obzira na okolnosti. Potom je citirao djelo Svetoga Augustina De civitate Dei, u kojem biskup iz Hipona ističe da je mir među ljudima plod tranquillitas ordinis, odnosno stanje u kojem svatko u drugome prepoznaje i poštuje jedinstveno i sveto dostojanstvo i ulogu.

Dobro je ovdje u Metzu podsjetiti da su upravo te vrijednosti one na kojima se tijekom stoljeća gradila Europa kakvu poznajemo, sa svojom duhovnom i moralnom baštinom, prije nego gospodarskom i političkom.

Korijeni Europe

Sveti je Ivan Pavao II. također podsjećao da Europa ima svoje korijene u životu i djelovanju muškaraca i žena koji su živjeli, propovijedali i dijelili nauk evanđelja –podsjetio je papa Leon XIV. te dodao:

„O tome svjedoči velik duhovni, kulturni, pa čak i poljoprivredni i obrtnički doprinos koji je monaštvo dalo povijesti kontinenta, kao i djelovanje svetaca poput velikoga Chrodeganga, neumornoga pastira ove zajednice, koji je upravo ovdje, u Pravilu kanonika, dao vidljiv oblik crkvenom zajedništvu.“

Sveti je Otac stoga mjesnoj Crkvi povjerio zadaću da nastavi čuvati jedinstvenu baštinu plodonosnog dijaloga između civilnoga društva i vjere te da svijetu pruži model te vjernosti.

Sklad različitosti, a ne uniformnost

Bog ne briše posebnosti, nego povezuje različite povijesti i kulture u jedinstveni čudesni mozaik mira, potreban našem vremenu, rastrganom novim podjelama i novim sukobima – istaknuo je rimski biskup te dodao:

„Promatrajući vitraje ove katedrale, učimo da budućnost Europe nije u uniformnosti, nego u skladu različitosti, gdje rana prošlosti postaje pukotina kroz koju prodire svjetlost.“

Takva je i različitost našega identiteta kao Crkve, koja se služi različitim strukturama u različitim dijelovima svijeta, ali uvijek kako bi svijetu navijestila jedinstvenu svjetlost evanđelja. Papa Leon XIV. je na kraju homilije, kao i na završetku apostolskoga putovanja u Francusku, izrazio želju da zajednica u Metzu bude, danas više nego ikada, svjetionik nade za tu zemlju, za Europu i za svijet.

J.Vr.,KT