Izvješće nosi naslov Unapređenje lokalnog vodstva u humanitarnom djelovanju: Praćenje napretka, izazova i prilika, a temelji se na izvješću iz 2023. koje je otkrilo jaz između globalnih obećanja i stvarnosti na terenu lokalnih humanitarnih organizacija.

Lokalno donošenje odluka

U razgovoru za Vatican News, Abriel Schieffelers, službenica za humanitarno zagovaranje Caritasa Europa, istaknula je da unatoč godinama predanosti lokalnom djelovanju, napredak ostaje neujednačen.

„Još uvijek vidimo oslanjanje na kratkoročne projektne potpore, gdje se lokalne organizacije prvenstveno smatraju provoditeljima, a ne vođama. I dalje postoji tendencija da se ne sudjeluje u stvaranju programa i da se lokalne organizacije ne stavljaju na pozicije donošenja odluka“, kazala je Abriel.

Na službenom predstavljanju izvješća, predsjednik Caritasa Europa, mons. Michael Landau, naglasio je da je lokalno vodstvo suštinski dio društvene misije Crkve. „Za nas, lokalno vodstvo nije težnja; to je životna stvarnost u kojoj ljudska osoba i njezino inherentno dostojanstvo trebaju biti u prvom planu“, rekao je, priznavši kako, u širem humanitarnom sustavu ovo načelo „još uvijek prečesto nije u potpunosti prepoznato, nije adekvatno financirano i ne uživa dovoljno povjerenja“.

Izvješće je objavljeno u onome što je mons. Landau opisao kao „posebno težak trenutak“ za humanitarne aktere - rasprostranjeno smanjenje financiranja, uključujući smanjenja koja je pokrenuo USAID, a slijedilo ih je nekoliko europskih donatora, što je imalo dalekosežne posljedice.

„Analiza pokazuje da lokalni i nacionalni akteri često snose najteži teret. Kad se financiranje smanji, partnerstva su u opasnosti da postanu sve instrumentalnija, rizici se prebacuju na niže razine, a od lokalnih organizacija očekuje se da daju više uz manje resursa i s manjim utjecajem. To nije samo nepravedno; to je neodrživo“, rekao je predsjednik Caritasa Europa.

Ranjivost lokalnih organizacija

Nadalje, u intervjuu je Schieffelers istaknula kako lokalne organizacije podnose najveći teret smanjenja financiranja humanitarnoga rada koje je započelo prije otprilike godinu dana. „Zbog toga su lokalne organizacije vrlo ranjive jer se resursi smanjuju“, objasnila je, ukazujući na povećanu konkurenciju i rizike za nacionalne aktere u usporedbi s međunarodnim organizacijama, osobito glede organizacijske održivosti.

„Kada je riječ o podjeli režijskih troškova, podjeli rizika, to su neki ključni aspekti koji još nisu prisutni u smislu lokalnog vodstva. Ponekad je lokalno vodstvo uvelike utemeljeno na argumentu isplativosti i djelotvornosti. Ali ono što mi kao Caritas zapravo želimo promovirati jest da je puno elementarnije, jer je ukorijenjeno u pravdi i samoodređenju te stvarno lokalnom vlasništvu“, naglasila je Schieffelers napominjući kako osiguravanje da oni pogođeni krizama sudjeluju u odlukama koje oblikuju njihove živote, nije samo tehnička reforma nego pitanje načela. Financijski tijekovi, kako je rekla, trebali bi pratiti promjene vodstva te, iako se može pokazati isplativim, to nije primarna motivacija.

Dvosmjerna odgovornost

Među konkretnim promjenama predloženim u izvješću jest razvitak mehanizama dvosmjerne odgovornosti.

„Željeli smo ilustrirati važnost toga da partneri budu u vodstvu procjena kapaciteta i rasprava o redefiniranju uloge međunarodnih organizacija. U ovom modelu, međunarodni akteri preuzeli bi podržavajuću, a ne dominantnu vodeću ulogu. Lokalne organizacije dosljedno izvještavaju kako je moć donošenja odluka i dalje nejednaka, često opisujući partnerstva kao hijerarhijska ili transakcijska. Prebacivanje tog elementa moći toliko je temeljno i ide daleko iznad čak i promjena financiranja“, objasnila je Schieffelers.

Gledajući unaprijed, Caritas je pozvao na zaštitu nedavnih postignuća uz istodobno rješavanje prepreka koje ometaju napredak. Nacrti inicijativa i inovativnih modela već postoje, ali njihovo skaliranje, kako je naglasila, bit će ključno. „To uključuje uvođenje praksi podjele rizika, poticanje dugoročnih partnerstava umjesto kratkoročnih projektnih ciklusa i usklađivanje politika donatora s okvirima odgovornosti koji potiču strukturne reforme, a sektor zaista može raditi na tom transformativnom pristupu“, rekla je Abriel.

Komentirajući utjecaj Papinih ponovljenih poziva da se ne zaborave zanemarene krize i ratovi, kazala je kako oni nose značajnu težinu. „Znamo da je često politička odluka kada se krize ne samo zaborave, nego i zanemaruju. Sama humanitarna pomoć nije dovoljna u dugotrajnim krizama; potrebni su i diplomatski angažman i napori za izgradnju mira“, naglasila je napominjući, u tom kontekstu, dragocjenu ulogu lokalnih organizacija, posebno vjerski utemeljenih aktera, u jačanju društvene kohezije na razini zajednice.

Mons. Landau, podsjetila je, ponovio je ovu perspektivu na predstavljanju, naglasivši kako je pristup Caritasa utemeljen na solidarnosti i supsidijarnosti, načelima koja zahtijevaju donošenje odluka što je moguće bliže onima kojih se to tiče.

J.M., KT