Nikaragva

Crkvu se progoni, a represija ujedinjuje narod


Mons. Carlos Avilés Cantón, generalni vikar nadbiskupije Manague i savjetnik u Povjerenstvu za nacionalni dijalog, u razgovoru za televizijsku postaju Nikaragvanske biskupske konferencije istaknuo je kako se Crkvu u Nikaragvi i dalje progoni, ali svećenici se mole za svoje progonitelje.

Prema njegovim riječima, vlast primjenjuje snažnu represiju, ali nasilje ujedinjuje ljude. „U Nikaragvi se ponovno, kao što se događalo 1980., progoni Crkvu i svećenike. Sada nije riječ o ratu, ali Vlada, kao i tada, nastoji instrumentalizirati Crkvu. Svećenici se, naprotiv, mole za one koji ih progone, ne zaboravljajući tražiti istinu i pravednost, istaknuo je mons. Carlos Avilés Cantón, prenosi Vatican News.

On nadalje navodi kako Crkva ne potiče nasilje i ne skriva oružje, kako smatra predsjednik Ortega. „To su klevete. Crkva u Nikaragvi pomaže onima kojima je potrebna zaštita. I upozorava na neke prioritete kako bi se zaustavila kriza koja je pogodila Nikaragvu, a među njima je prekid svakoga nasilja i razoružavanje paravojnih skupina. Ali, mirovni se proces zaustavio, jer Vlada ne pokazuje volju da krene tim putom“, primijetio je mons. Avilés.

Podsjetio je da je nikaragvanski predsjednik Daniel Ortega optužio biskupe i svećenike za državni udar i nazvao ih urotnicima. Prema njegovim riječima, optužbe su im upućene jer je Crkva uz narod koji trpi. Sudjelujući, primjerice, u nekom prosvjedu, nastavio je generalni vikar, Crkva pruža pomoć ranjenima i pomaže onima koji bježe od nasilja paravojnih skupina. Ono što je, kako je naveo, u travnju izazvalo prosvjede bila je najava Vlade o kontroverznoj socijalnoj reformi koja je poslije povučena, a u skladu s kojom bi radnici i poslodavci trebali dati veće doprinose.

„U oštroj reakciji policijskih snaga i paravojnih skupina na prosvjede, do sada je poginulo 450 osoba, a gotovo 600 je nestalih. Situacija je i dalje kritična, ali Vladina represija ujedinjuje ljude“, napomenuo je generalni vikar istaknuvši kako Crkva promiče put dijaloga i u tom je nastojanju podupire papa Franjo, a i narod je hrabri da nastavi tim putom. „Međutim, bez volje vlasti, nema dijaloga“, dodao je mons. Cantón nastavivši kako se Vlada ne želi suočiti s političkim pitanjem, ne želi vidjeti da ljudi žele promjenu, novu izvršnu vlast.

„U svibnju je započeo nacionalni dijalog, i Crkva je sudjelovala u njemu u ulozi posrednika i svjedoka. Ali, taj kanal, otvoren kako bi promicao mir, sada je prekinut“, napomenuo je generalni vikar nadbiskupije Manague dodavši kako u toj kriznoj situaciji većina nikaragvanskoga naroda traži pravednost, istinu i mir te se nada da će nasilje prestati. Katolici, i ne samo oni, dodao je, žive ovih dana povjeravajući molitvi svoju nadu u pomirenje.

Nikaragvanski su biskupi uputili pismo predsjedniku Danielu Ortegi, u kojemu posebno pitaju Vladu smatra li još uvijek Nikaragvansku biskupsku konferenciju posrednikom za promicanje nacionalnoga dijaloga. Narod i Crkva, u međuvremenu, i dalje se nadaju miru.

Paulo Abrão, tajnik Međuameričkoga povjerenstva za ljudska prava, istaknuo je pak da se kampanja represije do sada odvijala u tri faze. „Prva je bila primjena sile od strane policije. Drugu je fazu pokrenuo predsjednik Ortega s ciljem da se uklone barikade koje su postavili prosvjednici. A sada je započela treća faza, najoštrija, a potaknuta je nedavnim usvajanjem u Parlamentu zakona o terorizmu“, podsjetio je Abrão.

Protuteroristički zakon, naime, kažnjava svakoga tko ošteti javna ili privatna dobra u okviru prosvjeda protiv vlasti. „Prema tom se zakonu svi koji prosvjeduju mogu smatrati teroristima. Ali, tko prosvjeduje, nije naoružan i nije terorist“, istaknuo je predsjednik Nikaragvanskoga Caritasa mons. Carlos Herrera. I na kraju, neki su liječnici i zdravstveni djelatnici izjavili da su bili otpušteni s posla zbog toga što su prekršili naredbu da se ne pruža pomoć oporbenjacima ranjenima u prosvjedima, prenosi Vatican News.

KT