Zahvalio je na sudjelovanju na ovom, kako je rekao, godišnjem „obiteljskom susretu“ veleposlanicima koji predstavljaju 183 zemlje koje imaju diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Osvrnuvši se odmah na pandemiju bolesti COVID-19, spomenuo se nadbiskupa Alde Giordana, apostolskoga nuncija u Venezueli, koji je preminuo u Belgiji, 2. prosinca 2021.

Pandemija i cijepljenje
Ustvrdio je kako pandemija i dalje primorava na društvenu izoliranost, donosi žrtve te još uvijek od svih zahtijeva znatan napor. „Važno je i dalje nastojati imunizirati stanovništvo što je prije moguće. To zahtijeva višestruko zauzimanje na osobnoj, političkoj i na razini cijele međunarodne zajednice. Ali, ponajviše na osobnoj razini. Svi smo odgovorni za brigu o sebi i svojemu zdravlju, što također znači i poštovanje zdravlja onih koji su kraj nas“, napomneuo je te upozorio na snažne ideološke protivnosti koje priječe mirnu kampanju cijepljenja.

„Cjepiva nisu čarobna sredstva za ozdravljenje, ali su, uz terapije koje valja razviti, sigurno najrazumnije rješenje za sprječavanje bolesti“, posvijestio je, kako prenosi Vatican News, te je stoga od politike zatražio da teži dobrobiti stanovništva kroz odluke o prevenciji i imunizaciji, u koje su uključeni i građani, kako bi se osjećali sudionici i odgovorni, te kako bi se izbjegla zbrka, nepovjerenje, društveni relativizam.

Od Libanona do Cipra i Grčke
Prisjetivši se događaja, putovanja, audijencija sa šefovima država i vlada, koji su obilježili prošlu godinu, Papa se spomenuo Libanona, pritisnutoga gospodarskom i političkom krizom; putovanja u Irak, kolijevku civilizacije, čiji narod ima pravo ponovno otkriti dostojanstvo koje mu pripada te živjeti u miru. Potom se prisjetio hodočašća u Budimpeštu, povodom euharistijskoga kongresa, te u Slovačku, na Cipar i u Grčku. Govoreći upravo o tom posljednjem, Sveti Otac nije propustio spomenuti se i dirljivoga susreta s migrantima na otoku Lezbosu.

Migranti nisu tuđi problem
Stoga je papa Franjo istaknuo konkretne akcije za izbjeglice, ljude koji bježe iz Afganistana, kao i migrante na granici između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika: prihvat, zaštitu, promicanje čovjeka, integraciju. Svjestan teškoća država pred velikim protokom osoba, Papa je kazao da se ni od koga ne može tražiti ono što nije u stanju učiniti, ali velika je razlika između prihvata, iako u ograničenoj mjeri, i potpunoga odbijanja.

„Valja prevladati ravnodušje i odbaciti misao da su migranti tuđi problem. Rezultat se takvoga pristupa vidi u samoj dehumanizaciji migranata u žarišnim mjestima, gdje na kraju postaju lak plijen kriminala i trgovaca ljudima, ili pak pokušavaju očajnički bijeg koji katkada završava smrću“, posvijestio je poglavar Katoliče Crkve.

Opasno jednostrano mišljenje
Također, kritizirao je i nedovoljnu učinkovitost brojnih međunarodnih organizacija, budući da se težište interesa nerijetko premješta na teme koje po svojoj naravi razdvajaju i koje nisu usko povezane sa svrhom organizacije. Rezultat su toga planovi sve više nametnuti jednim mišljenjem koje niječe naravne temelje čovječanstva i kulturne korijene koji čine identitet mnogih naroda. „Riječ je o obliku ideološke kolonizacije koja ne ostavlja prostora za slobodu izražavanja, i koja danas sve više poprima oblik kulture poništavanja koja prodire u brojna područja i javne institucije. Uime zaštite različitosti na kraju brišemo osjećaj svakog identiteta, uz rizik da ušutkamo stajališta koja brane smjernu i uravnoteženu ideju o različitim osjetljivostima. Tako se razvija jedinstvena misao primorana negirati povijest, ili još gore, ponovno ju napisati na temelju suvremenih kategorija, dok svaku povijesnu situaciju valja tumačiti prema hermenutici tog vremena“, naglasio je papa Bergoglio, dodavši kako je multilateralna diplomacija stoga pozvana biti uistinu uključiva.

Klima – sve je manje vremena
U nastavku je progovorio o klimi. „Put do postizanja ciljeva Pariškog sporazuma slojevit je i još dug, dok je vremena koje nam je na raspolaganju sve manje. Stoga je 2022. još jedna bitna godina za jačanje zajedničkoga djelovanja u vidiku sastanka COP27, koji bi se trebao održati u studenom u Egiptu.

Ratovi preko posrednika (proxy wars) i zaboravljeni ratovi
„Cijela se međunarodna zajednica treba upitati i o hitno potrebnom pronalaženju rješenja za beskonačne sukobe, koji katkada poprimaju oblik pravih 'ratova preko posrednika' (proxy wars)“, napomenuo je Papa te posebno spomenuo Siriju, Jemen, mirovni proces između Izraela i Palestine, napetosti u Libiji, terorističko nasilje na području Sahela te unutarnje sukobe u Sudanu, Južnom Sudanu i Etiopiji. Osudio je također društvene sukobe na američkom kontinentu, potaknute velikim nejednakostima, nepravdama i korupcijom, te izrazio nadu u prihvatljiva i trajna rješenja u Ukrajini i Kavkazu.

Zlostavljanja i rad
Na kraju se osvrnuo na obrazovanje i rad te na slučajeve zlostavljanja. Izrazio je veliku žalost zbog toga što je na odgojnim mjestima kao što su župe i škole bilo zlostavljanja maloljetnika, s ozbiljnim psihičkim i duhovnim posljedicama za osobe koje su ih pretrpjele. To su zločini za koje mora postojati čvrsta volja da ih se razjasni, razmatrajući pojedinačne slučajeve kako bi se utvrdila odgovornost, zadovoljila pravda za žrtve te da se slična zlodjela ne bi ponovila u budućnosti.

Što se pak tiče pitanja rada, ističući njegovu vrijednost, kazao je kako nema gospodarskoga razvoja bez rada, niti se može misliti da moderne tehnologije mogu zamijeniti dodanu vrijednost koju daje ljudski rad. Stoga je potaknuo na veću suradnju svih sudionika na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini, kako bi se podupro ljudski rast i dao konkretan doprinos izgradnji mira.

J.P., KT