Opća audijencija
sri, 12. listopada 2022. 15:36
Papa je u svojoj katehezi na općoj audijenciji u srijedu, 12. listopada na Trgu Sv. Petra, nastavio promišljati o elementima razlučivanja, usredotočivši se ovaj put na želju.
Sveti Otac je rekao kako će, nakon moljenja i poznavanja samoga sebe, govoriti o još jednom, tako reći neizostavnom, „sastojku“ u razlučivanju – želji. „Razlučivanje je oblik traženja, a tražimo uvijek ono što nam nedostaje, ali što na neki način poznajemo, za čim tragamo. O kakvoj je vrsti poznavanja riječ? Duhovni učitelji to označavaju pojmom 'želja', koja je u svojoj osnovi čežnja za puninom koja nikada ne nalazi puno ispunjenje, a znak je prisutnosti Boga u nama. Ta želja nije trenutačan prohtjev, to ne. Talijanska riječ dolazi od vrlo lijepog latinskog izraza – ovo je zanimljivo – koji glasi de-sidus, doslovno 'nedostatak zvijezde', želja je nedostatak zvijezde, nedostatak putokaza koji nam kazuje pravac kojim nam je ići na svom životnom putu; ona doziva u pamet patnju, nedostatak i ujedno napetost da se dođe do dobra koje nam nedostaje. Želja je, dakle, kompas koji pomaže shvatiti gdje sam i kamo idem (…) Razmislimo, iskrena želja može duboko dotaći strune našeg bića, zato se ne gasi sred teškoća i neprilika. To je kao kad smo žedni: ako ne nađemo čime ćemo ugasiti žeđ, ne odustajemo zbog toga, naprotiv, traženje sve više zaokuplja naše misli i naša djela, sve dok ne postanemo spremni podnijeti svaku žrtvu ne bismo li je utažili, gotovo da je čovjek time opsjednut. Prepreke i neuspjesi ne guše želju, ne, naprotiv, čine je još nekako življom u nama“, naglasio je poglavar Katoličke Crkve.
„Za razliku od prohtjeva ili trenutne emocije, želja traje neko vrijeme, čak i dugo, i teži tome da bude konkretno ostvarena. Ako, primjerice, mlada osoba želi postati liječnik, morat će prionuti studiju i dobro zagrijati stolicu, što će joj oduzeti nekoliko godina života (…) Doista, neka vrijednost postaje lijepa i lakše dostižna kada je privlačna. Kao što je netko rekao, 'više od toga da jesi dobar, važno je imati želju da to postaneš'. Biti dobri je nešto privlačno, svi želimo biti dobri, ali imamo li volje postati dobri? Upada u oči činjenica da Isus, prije nego učini čudo, često pita osobu što želi: 'Želiš li ozdraviti?'. Katkad se to pitanje čini neumjesnim, ta vidi se da je bolestan (…) Htjeti nešto učiniti postaje kao neka iluzija i ne poduzima se ništa da se to učini. To su oni ljudi koji i bi i ne bi htjeli (…) Često je upravo želja ta koja čini razliku između uspješnog, dosljednog i trajnog projekta te nebrojenih prohtjeva i mnoštva dobrih namjera od kojih je, kako se kaže, 'popločan pakao' (…) Mnogi pate jer ne znaju što žele od svojega života; vjerojatno nikad nisu stupili u doticaj sa svojom dubokom željom (…) Otud opasnost da se život provede između pokušaja i isprobavanja raznih načina i sredstava, a da se nikad nigdje ne stigne te se potrate dragocjene prilike“, upozorio je papa Franjo.
„Zamislimo da Gospodin svakoga od nas danas pita: 'Što hoćeš da ti učinim?' – što bismo odgovorili? Možda bismo ga napokon zamolili da nam pomogne spoznati duboku želju za njim, koju je sam Bog stavio u naše srce (…) Neizmjerna je to milost, u temelju svih ostalih: dopustiti Gospodinu, kao u Evanđelju, da čini čuda za nas: 'Daj nam, Gospodine, želju i neka ona sve više raste'“, poručio je papa Bergoglio, prenosi IKA.
Nakon kateheze kazao je kako bol ukrajinskog naroda nosi u sebi i po zagovoru Presvete Bogorodice prikazuje u molitvi Gospodinu.
J.P., KT