Papa Franjo je na početku kazao kako na ovu svetkovinu Crkva poziva razmišljati o velikoj nadi koja se temelji na Kristovom uskrsnuću: Krist je uskrsnuo i mi ćemo zajedno s njime uskrsnuti. „Sveti i blaženi su najmjerodavniji svjedoci kršćanske nade jer su je u potpunosti živjeli tijekom svog života u radostima i patnjama ostvarujući blaženstva koja je Isus naviještao i koja danas odzvanjaju u liturgiji. Naime, evanđeoska blaženstva su put svetosti. Zadržat ću se sada na dva blaženstva: drugom i trećem. Drugo blaženstvo glasi: 'Blago ožalošćenima: oni će se utješiti!' Te riječi kao da su u protuslovlju jer žalost nije znak sreće i radosti. Razlozi za plač i patnju su smrt, bolest, moralne nedaće, grijeh i zablude, jednostavno rečeno svakodnevni život, krhak, slab i obilježen teškoćama. Život koji je ponekad ranjen i kušan nezahvalnostima i nerazumijevanjima. Isus proglašava blaženima one koji plaču zbog takvih stvarnosti i, usprkos svemu, stavljaju svoje pouzdanje u Gospodina i sklanjaju se pod njegov plašt. Nisu ravnodušni, niti im je srce otvrdnulo uslijed boli, nego se strpljivo nadaju Božjoj utjesi. I tu utjehu već doživljavaju u ovom životu“, posvijestio je Sveti Otac.

„U trećemu blaženstvu Isus kaže: 'Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju!' Krotkost je Isusova značajka jer On za sebe kaže: 'Učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca'. Krotki su oni koji imaju vlast nad sobom, koji ostavljaju drugome prostora, slušaju ga i poštuju njegov način života, njegove potrebe i zahtjeve. Ne pokušavaju ga svladati ili omalovažiti, ne žele gospodariti, u svemu dominirati i nametati vlastite ideje i interese na tuđu štetu (...) To blaženstvo također započinje na ovoj zemlji, a dovršit će se na Nebu (...) Trebamo krotkost da bismo mogli napredovati u svetosti. Osluškivati, poštivati, ne napadati: krotkost. Draga braćo i sestre, izabrati čistoću, krotkost i milosrđe; izabrati pouzdati se u Gospodina u siromaštvo duha i u nevoljama; zalagati se za pravdu i mir – sve to znači ići protiv struje u odnosu na mentalitet ovoga svijeta, u odnosu na kulturu posjedovanja, besmislene zabave, nadutosti prema najslabijima. Taj su evanđeoski put prošli sveti i blaženi“, napomenuo je Papa, prenosi IKA.

Naznačio je kako današnja svetkovina podsjeća na osobni i sveopći poziv na svetost i nudi sigurne uzore na tome putu koji svaki pojedinac mora proći osobno i neponovljivo. „Sjetimo se samo neiscrpne raznolikosti darova i konkretnih života svetaca i svetica: nisu jednaki, svaki ima vlastitu osobnost i razvio je svoj život u svetosti prema vlastitoj osobnosti (...) Ta nebrojena obitelj vjernih Kristovih učenika ima Majku, Djevicu Mariju. Častimo je pod naslovom Kraljica svih svetih, ali je ona prije svega Majka koja svakoga od nas uči prihvaćati i slijediti njenog Sina. Neka nam ona pomogne gajiti želju za svetošću, kročeći putem blaženstava“, poručio je poglavar Katoličke Crkve.

Nakon Angelusa, podsjetio je kako je u Hartfordu, u SAD-u, 31. listopada proglašen blaženim Michael McGivney, dijecezanski svećenik, utemeljitelj Kolumbovih vitezova. Uz to je podsjetio na događanja u Gorskom Karabahu te je ponovio svoj apel vođama sukobljenih strana da se čim prije intervenira kako bi se zaustavilo prolijevanje nevine krvi. Na kraju je pozvao na molitvu za stanovništvo s područja Egejskog mora koje je nedavno pogodio snažan potres.

J.P., KT