Izrael

Forum o povijesno-kulturnoj važnosti Jeruzalema


U Jeruzalemu je 19. srpnja u organizaciji rimskog Europskog sveučilišta otvoren međureligijski forum, usmjeren na otkrivanje povijesno-kulturne važnosti Jeruzalema.

Na događaju Jeruzalem i monoteističke religlije: simboli, stavovi, stvarni život posvećenom Jeruzalemu, gradu znakovitu za židove, kršćane i muslimane, sudjeluju predstavnici tri monoteističke religije, ali i stručnjaci za geopolitiku i svjedoci iskustva dijaloga.

Među njima su rabin David Rosen, predsjednik Međunarodnog vijeća kršćana i židova, prof. Sari Nusseibeh, palestinski filozof, Cyril Aslanov, stručnjak za hebrejski jezik, te Alexander Greenberg, analitičar islamskog svijeta.

Svoj osvrt na značaj Foruma za Radio Vatikan dao je o. Francesco Patton, kustos Svete zemlje, istaknuvši kako se forum uklapa u već postojeće inicijative koje promiču dijalog i miran suživot u Jeruzalemu i Svetoj zemlji. Svaka od tri vjerske zajednice – napomenuo je – ima svoju naraciju povijesti grada Jeruzalema i povezana je s određenim lokalitetima.

Kao primjer o. Patton je naveo prostor jeruzalemskog Hrama, gdje se danas nalaze džamije. „U islamskoj tradiciji, to je treće po važnosti sveto mjesto za muslimane, a prema židovskoj predaji na ovom je mjestu bio sagrađen Hram, što ga čini najsvetijim mjestom za židove. Za nas kršćane, Jeruzalem je prije svega Sveti Grob, Kalvarija. Stoga, predaje pojedinih zajednica moraju se na neki način međusobno vrjednovati, kako bi se izašlo iz uvjerenja o posjedovanju isključivog monopola nad poviješću ili kulturom ovog grada. Monoteističke religije svojim simbolima, stavovima i konkretnim životom mogu, tj. pozvane su dati ključni doprinos“, istaknuo je o. Patton.

Osvrnuvši se na bogatu i prastaru umjetničku baštinu grada Jeruzalema, o. Patton je napomenuo kako ju arheolozi ne prestaju otkrivati i aktualizirati. „Isto vrijedi i za kulturu: to je kultura koju je apsolutno potrebno poznavati, a svatko mora upoznati i svoju, i kulturu onog drugog kako bi upoznao vlastiti identitet. Nemoguće je razmišljati o ozbiljnom i dubokom dijalogu ako ne postoji ovakva interakcija među identitetima“, rekao je kustos.

U tom smislu važne su i inicijative na jednostavnijoj razini, primjerice one koje u upoznavanje jeruzalemske baštine uključuju školske institucije. O. Patton je podsjetio da je muzej Svete zemlje u Starom gradu Jeruzalemu, u samostanu Bičevanja (Flagelacije), otvorio multimedijalni odsjek koji u velikom broju organizirano posjećuju muslimanske škole. Isto se čini i u drugim svetištima, na specifičnim umjetninama, kao što su mozaici, uglavnom palestinske provenijencije. Lik Sv. Ivana Krstitelja s druge strane postaje lik susreta i jedinstva za dijalog sa židovskim svijetom.

Na pitanje novinarke na koji način je moguće održati mir na ovom tako važnom, simboličnom i izmučenom mjestu, o. Patton je odgovorio kako je mir stvarnost koju ljudi ne mogu sami izgraditi. U biblijsko-kršćanskom poimanju, mir ostvaruje Bog sam: to je Božji san. Od čovjeka se, ističe kustos Patton, traži prelazak iz straha u povjerenje, a taj je korak izuzetno težak.

„S naše strane, kao kršćanska sastavnica u gradu Jeruzalemu, mi barem u nekim situacijama možemo služiti kao most jer po sebi nismo prijetnja, mi smo manjina među manjinama, i zbog samog pristupa problemima – koji je pretežno dijaloški, te izbjegava svaki oblik nasilja i opravdanje svakog nasilja“, zaključio je kustos Patton u intervjuu za Radio Vatikan.

KT