Istaknuo je pritom potrebu rješavanja neravnoteža i netolerancije, usredotočujući se na izgradnju društvenoga sklada, u uvjerenju da je mir uvijek "djelo pravde” te je u svom obraćanju istaknuo kako se različite etničke pripadnosti i religije u zemlji mogu nazvati njezinim „ujedinjujućim tkivom”, baš kao što ocean ujedinjuje tisuće otoka. „Njihovo nacionalno geslo Ujedinjeni u različitosti ili u doslovnome prijevodu Mnogi, ali jedno, dobro prikazuje tu višestruku stvarnost“, primijetio je Papa, dodavši kako sklad u različitosti zahtijeva od svih da prigrle duh bratstva, tražeći dobro svih.

„Ova mudra i delikatna ravnoteža između mnoštva kultura i različitih ideoloških vizija te ideala koji učvršćuju jedinstvo, mora se neprestano čuvati od neravnoteže”, rekao je te naglasio kako zanatsko djelo uključuje sve Indonežane te ih poziva da teže skladu, jednakosti, poštovanju ljudskih prava, održivom razvoju i potrazi za mirom.

Nadalje, Sveti je Otac zajamčio uključenost Katoličke Crkve u promicanju međureligijskoga dijaloga i njegovanju mirnog i plodonosnog sklada.

„Upravo međureligijski dijalog može pomoći u uklanjanju predrasuda i stvaranju ozračja međusobnog poštovanja i povjerenja. Katolička Crkva u službi je općeg dobra i želi ojačati suradnju s javnim institucijama i drugim akterima civilnog društva, ali nikada prozelitizmom. Poštuje svačiju vjeru. Time želi potaknuti stvaranje uravnoteženijeg društvenog tkiva i osigurati učinkovitiju i pravedniju raspodjelu socijalne pomoći“, naglasio je.

Zatim je istaknuo kako se preambula indonezijskoga Ustava iz 1945. nekoliko puta poziva na „svemogućega Boga“ i na socijalnu pravdu. „Jedinstvo u mnoštvu, socijalna pravda i Božji blagoslov stoga su temeljna načela kojima je cilj nadahnuti i voditi društveni poredak”, rekao je. Indonezijska filozofija je „uravnotežena i mudra“, smatra Papa, koji je istaknuo i kako u svijetu postoje razni „trendovi“ koji koče razvoj ljudskoga bratstva. Naveo je primjer manipulacije vjere u Boga koja se iskorištava ne kako bi se gradio mir, nego kako bi se raspirivale podjele. Nadalje, u raznim regijama dolazi do nasilnih sukoba koji su često „rezultat nedostatka međusobnog poštovanja, netolerantne želje da pod svaku cijenu prevladaju vlastiti interesi, vlastita pozicija ili djelomični povijesni narativ, čak i kada to dovodi do beskrajne patnje čitavih zajednica i dovodi do pravih krvavih ratova“, kazao je.

Papa je pohvalio Indoneziju i kao primjer visoke stope nataliteta – „najveće bogatstvo jedne zemlje“, gdje obitelji imaju troje, četvero ili petero djece te idu naprijed. S druge strane u mnogim dijelovima svijeta nedostaje dugoročno opredjeljenje za izgradnju socijalne pravde stoga su mnogi ljudi na marginama, bez sredstava za dostojan život. U takvim situacijama dolazi do „zakona smrti“, odnosno „ograničavanja rađanja“.

Podsjetio je na riječi Sv. Ivana Pavla II. prigodom njegova posjeta Jakarti 1989., kada je pozvao indonezijske vlasti da poštuju ljudska i politička prava svih građana te da potiču „rast nacionalnog jedinstva utemeljenog na toleranciji i poštovanju drugih. Mir je „djelo pravde“, a to je djelo svake osobe, dodao je.

„Sklad se postiže”, zaključio je papa Franjo kako javlja Vatican News, „kada smo predani ne samo svojim interesima i viziji, nego i dobru svih, izgradnji mostova, poticanju sporazuma i sinergije, udruživanju snaga kako bismo nadišli sve oblike moralne, ekonomske i socijalne bijede i promicanju mira i sloge“.

J.Vr.,KT