pet, 15. veljače 2019. 09:32
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u Rimu proslavu blagdana Sv. Ćirila i Metoda koji se prema rimskome običaju slavi 14. veljače, na dan kada je 869. Sv. Ćiril preminuo upravo u Vječnom Gradu.
Na svečanom euharistijskom slavlju u Bazilici Sv. Klementa, gdje je pokopan Sv. Ćiril, koncelebrirali su mons. Giampiero Gloder, predsjednik Papinske crkvene akademije; mons. Marin Srakić, đakovačko-osječki nadbiskup u miru te 80-ak svećenika.
Svake godine jedan od četiri papinska slavenska zavoda (češki, hrvatski, slovački i slovenski) organizira proslavu; ove je godine ta časna obveza pripala Papinskome hrvatskom zavodu Sv. Jeronima. Stoga je na početku euharistijskoga slavlja rektor preč. Bože Radoš izrazio svoju radost što ove godine, točno na 1150. obljetnicu preminuća Sv. Ćirila, može pozdraviti nazočne.
Kardinal Bozanić istaknuo je u homiliji moć i učinkovitost Božje riječi koja se očituje u životu Crkve i njezinom misijskom djelovanju, a osobitu u životu slavenskih apostola Ćirila i Metoda. "U okviru uskrsnuća i uzašašća Apostoli primaju svoje poslanje. Korijeni Crkve i službe naviještanja ne nalaze se u ljudskim i prizemnim razglabanjima. Oni upućuju na Božji naum; Bog je u svojoj ljubavi stvorio svijet i dao Sina Jedinorođenoga kako bi nas uveo u Kraljevstvo nebesko", podsjetio je kardinal te podsjetio da su sveta braća odgovorila na taj poziv, pokazavši "kolika je snaga sadržana u vjeri u uskrsnuće i milosrđe Isusovo na svakome mjestu i u svako vrijeme, kada su Božji naumi povjereni ljudskoj malenkosti".
Zatim se kardinal osvrnuo na učinke navještaja Radosne vijesti. Ona donosi ozdravljenje i oslobođenje, i to prije svega na egzistencijalnom i društvenom planu: "Pravo se čudo događa tamo gdje zajednica sluša i vjeruje u učinkovitost Riječi, polazeći od vlastite krhkosti. To je znak i nama danas, kada se suočavamo s pitanjima unutar same Europe koja kao da je nesposobna shvatiti samu sebe i svoj kršćanski identitet. Bazilika Sv. Klementa sa svojom jedinstvenom i zasebnom arhitektonskom strukturom, slojevitim ustrojem, razinama prošlosti i povijesti, u tom je smislu znakovita za povratak korijenima."
U tome jest i životna pouka koju nam pružaju sveti Ćiril i Metod. "Sveta Braća propovijedali su Riječ Božju kako bi odstranili otuđenja, spojili jezik kulture s jezikom evanđeoske ljubavi, prepoznali otrove koji uzrokuju smrt pojedinaca i čitavih naroda, iscijelili rane i slabosti koje umanjuju svjetlo pogleda u budućnost", objasnio je kardinal te izveo zaključke za naše vrijeme koje je obilježeno suživotom raznoraznih kultura: "Osjećamo potrebu dijaloga i susreta, osobito naše kulture koja je oblikovana po načelu utjelovljenja i uskrsnuća i time pozvana na inkulturaciju. Otrov što ništi takav susret jest indiferentizam koji odbija pitanja i odgovore o konačnom smislu. Međutim, pitanja i odgovori o konačnom smislu ne zatvaraju čovjeka, nego ga otvaraju; one ne dovode do života u strahu, nego dohvaćaju slobodu.
"Stoga su Sv. Ćiril i Metod itekako aktualni jer nas uče jeziku dijaloga. Nije to jezik stvoren kako bi zavarao drugoga, nadvladao ga, nego jezik koji otkriva, izriče, razveseljava i ponovno vraća nadu", zaključio je kardinal Bozanić svoju homiliju.
Prije završetka euharistijskoga slavlja rektor preč. Bože Radoš zahvalio je, među ostalim, domaćinu, dominikanskoj zajednici pri Bazilici Sv. Klementa, na čijem je čelu novi prior fr. Stephen Hutchinson OP.
Euharistijsko je slavlje zaključeno procesijom sa svijećama, uz pjevanje litanija svih svetih na hrvatskom jeziku, do Ćirilovoga groba u donjoj bazilici gdje je pročitano izvješće o njegovu preminuća iz Žitija Konstantinova. Tijekom slavlja pjevao je zbor Sv. Jeronima pod ravnanjem vlč. Josipa Vidasa, a u liturgijskoj asistenciji bili su hrvatski salezijanski bogoslovi.
Proslavi su nazočili i diplomatski predstavnici različitih slavenskih država u Rimu, među njima Neven Pelicarić, veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, i Josip Gelo, veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici
Proslava je nastavljena u klaustru dominikanskoga samostana gdje su sestre milosrdnice iz Zavoda sv. Jeronima priredile prigodan domjenak.
Franjo Frankopan Velić / KT