Na misnom slavlju pred 50 tisuća vjernika, a po uzoru na engleskoga teologa i kardinala, anglikanskog pastora koji se obratio na katoličanstvo, Sveti je Otac uputio snažan poziv odgojiteljima i studentima, koji su se u Rimu okupili prigodom Jubileja obrazovanja, da škole, sveučilišta i svaku odgojnu stvarnost, pa i onu neformalnu ili na ulici, učine pragovima civilizacije dijaloga i mira, javlja Vatican News.

Rimski je biskup podsjetio kako je novi crkveni naučitelj, 38. po redu, ostavio u nasljeđe, osobito u svom djelu Meditation and Devotions, (Meditacije i pobožnosti), predivne riječi o otajstvu dostojanstva svake ljudske osobe, ali i o različitosti darova koje ljudima daje Bog. „Život je rasvijetljen kada čovjek otkrije, poput svetog kardinala Newmana, da ima zvanje i  poslanje, da njegov život služi nečemu većemu od njega samoga. Doprinos koji svatko može dati jedinstvene je vrijednosti, a zadaća odgojnih zajednica jest da ga ohrabruju i prepoznaju. Ne zaboravimo: u središtu odgojnih putova ne smiju biti apstraktni pojedinci, nego ljudi od krvi i mesa, osobito oni koji se čine manje uspješnima prema mjerilima gospodarstva koje isključuje i ubija. Pozvani smo formirati osobe kako bi zasjale poput zvijezda u svome punom dostojanstvu“, potaknuo je papa Prevost.

U svojoj propovijedi prozvao je Sv. Newmana suzaštitnikom svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu, zajedno sa Sv. Tomom Akvinskim. „Zadivljujuća kulturna i duhovna veličina kardinala Newmana služit će kao nadahnuće novim naraštajima čije srce žeđa za vječnošću, kako bi bili spremni putem istraživanja i znanja ostvariti ono putovanje koje nas - kako su govorili naši stari - vodi per aspera ad astra, odnosno preko trnja do zvijezda“, kazao je Papa.

Osvrćući se na poslanicu Sv. Pavla apostola Filipljanima, Sveti je Otac ponovio odgojiteljima ono što je napisao u apostolskoj pobudnici Dilexi te: „'Svijetlite kao svjetlila u svijetu', zahvaljujući autentičnosti vašega zalaganja u zajedničkom traženju istine, u njezinu dosljednom i velikodušnom dijeljenju kroz služenje mladima, osobito siromašnima, te u svakodnevnom iskustvu da je kršćanska ljubav proročka, da ona čini čudesa."

Rimski biskup se ponovno osvrnuo na temu nade koja je neophodno sjeme u Jubileju kao hodočašću nade, a osobito na području odgoja jer su škole i sveučilišta kao radionice proroštva gdje se nada živi, neprestano pripovijeda i iznova predlaže.

Potom je istaknuo kako su blaženstva iz Evanđelja po Mateju kao put i poruka Isusa odgojitelja u kojima on proglašava blaženima siromahe, one koji gladuju i žeđaju za pravednošću, progonjene ili mirotvorce, što je nezamislivo prema logici svijeta.

„To su znakovi Kraljevstva Božjega koje postaje stvarno u svetcima među nama. Mi, njegovi učenici, u njegovoj smo školi te učimo otkrivati u njegovu životu, odnosno na putu kojim je on hodio, obzor smisla koji je sposoban prosvijetliti sve oblike znanja. Neka naše škole i sveučilišta budu uvijek mjesta slušanja i prakticiranja evanđelja! To su izazovi koji se mogu činiti većima od naših mogućnosti, međutim ne smijemo dopustiti da nas pesimizam porazi, kao što je rekao i papa Franjo prije godinu dana: 'Moramo raditi zajedno na tome da oslobodimo čovječanstvo od tame nihilizma koja ga okružuje, a koja je možda najopasnija bolest suvremene kulture jer želi izbrisati nadu'“, podsjetio je poglavar Katoličke Crkve.

Podsjećajući na himan Lead, kindly light (Vodi me, blago svjetlo) koji je kardinal Newman napisao dok je još bio anglikanski pastor, posvijestio je kako ta svjetlost vodi čovjeka da uoči kako mu noge posrću i kada ne može razaznati horizont. „Zadaća odgoja je upravo pružiti to blago svjetlo onima koji su zarobljeni sjenama pesimizma i straha“, napomenuo je Sveti Otac. Osvrćući se na biblijski tekst iz knjige Otkrivenja i na nemjerljivo mnoštvo koje stoji pred Jaganjcem, papa Leon XIV. postavio je pitanje koje se tiče braće i sestara koji dolaze iz svake kulture, citirajući ponovno pobudnicu Dilexi te: „'Vrijede li oni koji su rođeni s manje mogućnosti manje kao ljudska bića, moraju li se ograničiti samo na preživljavanje?' Od odgovora koji dajemo na ta pitanja ovise vrijednosti naših društava, a od njega ovisi i naša budućnost.“

Papa je zaključio homiliju ističući kako odgoj u kršćanskoj perspektivi pomaže svima postati svetima i ništa manje od toga. Potom je citirao riječi kojima je papa Benedikt XVI. u Velikoj Britaniji u rujnu 2010. pozvao mlade na svetost tijekom beatifikacije Johna Henryja Newmana: „'Ono što Bog želi više od svega za svakoga od vas jest da postanete sveti. On vas ljubi mnogo više nego što možete zamisliti i želi samo najbolje za vas.' To je opći poziv na svetost, bitna poruka Drugog vatikanskog sabora, kao osobni i zajednički put koji označavaju blaženstva“, rekao je Sveti Otac te molio da katolički odgoj pomogne svakome otkriti vlastiti poziv na svetost.

„Mi smo suputnici u učenju koji imaju samo jednoga Učitelja, čija je škola na zemlji, a katedra na nebu“, citirao je na kraju riječi Sv. Augustina koje je Sv. John Henry Newman osobito cijenio.

Nakon pokajničkog čina kard. Marcello Semeraro, prefekt Dikasterija za kauze svetaca, u pratnji postulatora, obratio se Papi tražeći da se Sv. John Henry Newman proglasi naučiteljem opće Crkve te je pročitao njegovu biografiju. Podsjetio je na njegovo rođenje u anglikanskoj obitelji u Londonu 21. veljače 1801., potom na uvođenje u njegovu đakonsku i svećeničku službu u Engleskoj Crkvi u svibnju 1825., kada je također bio zadužen za praćenje sveučilišnih studenata kao župni vikar Sveučilišta u Oxfordu. Između 1832. i 1833., tijekom povratka s putovanja u Italiji, kardinal Newman napisao je poznati vjerski himan Lead, Kindly Light. U godinama koje su uslijedile pokrenuo je s prijateljima Oxfordski pokret kako bi se suprotstavio širenju vjerskog liberalizma na engleskim sveučilištima.

Kao anglikanski pastor i teolog snažno je branio dogmatsko načelo, do te mjere da se smatrao najistaknutijim predstavnikom takozvane „Visoke Crkve”. Kada je mnogo anglikanskih klerika, uglavnom pripadnika Oxfordskog pokreta, prešlo u Katoličku Crkvu, kardinal Newman se suočio s vjerskom krizom koja ga je i sama dovela do obraćenja na katoličanstvo 1845. Iste godine objavio je djelo Esej o razvoju kršćanskoga nauka, koje mnogi smatraju vrhuncem njegova traženja smisla povijesti, čovjeka i njegova odnosa s Bogom. Dana 30. svibnja 1847. zaređen je za svećenika u kapeli Papinskog zavoda Propaganda Fide u Rimu. Očaran karizmom Sv. Filipa Nerija osnovao je kongregaciju Oratorija u Engleskoj.

Svojim najvažnijim djelom o temi savjesti naslovljenom Pismo vojvodi od Norfolka (1875.), kardinal Newman pomogao je mnogim engleskim katolicima prihvatiti dogmu o papinoj nepogrešivosti koja je proglašena tih godina. Razmišljajući o svom pozivu u Crkvi, napisao je: „Bit ću anđeo mira i propovjednik istine samo ako budem vršio njegove zapovijedi i služio mu u svom pozivu.“

Dana 12. svibnja 1879. papa Leon XIII. imenovao je Johna Henryja Newmana kardinalom. Nastavio je živjeti u Oratoriju u Birminghamu gdje je umro 11. kolovoza 1890. Gotovo 70 godina nakon njegove smrti započeo je proces za njegovu beatifikaciju i kanonizaciju. Dana 22. siječnja 1991. Sveti Ivan Pavao II. odobrio je objavu dekreta o herojskom stupnju njegovih kreposti. Nakon priznavanja dvaju čuda koja je Bog učinio po njegovu zagovoru, blaženim ga je 19. rujna 2010. proglasio papa Benedikt XVI., a svetim papa Franjo 13. listopada 2019.

J.M., KT