Ljubljana

Katolici nazočili obilježavanju 100. obljetnice prve džamije u Sloveniji


U Ljubljani je 24. i 25. listopada 2017. tamošnja muslimanska zajednica upriličila proslavu 100. obljetnice prve džamije u Sloveniji. Na tome događaju sudjelovali su i katolički teolozi.

Domaćin proslave bio je slovenski muftija dr. Nedžad Grabus sa svojim suradnicima, a događaj kojega su se prisjetili jest izgradnja džamije koju su podigle austrougarske vlasti u mjestu Log pod Mangartom za muslimane u sastavu austrijske vojske tijekom I. svjetskog rata.

Proslava se odvijala u hotelu Union tako što je muftija prve večeri priredio prijem u svečanoj dvorani hotela. Govoreći slovenski, predstavio je svoju zajednicu slovenskoj javnosti. Kako su na prijemu sudjelovali i veleposlanici stranih zemalja, govor je otisnut na engleskom i razdijeljen zainteresiranima. Među uvažanim gostima bili su: Milan Kučar, prvi predsjednik samostalne Republike Slovenije (1991. - 2002.), gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković te nadbiskup Ljubljane Stanislav Zore, O. F. M. (imenovan 4.10.2014.) Ministar za kulturu R Slovenije Anton Peršak bio je počasni pokrovitelj i osobno je nazočio programu.

Svečanost u hotelu Union

Znanstveni skup

Drugog dana u jednoj od dvorana hotela održana je znanstvena konferencija s pet panela: društveno-religijska pitanja 20. stoljeća, religija i identitet, politički i društveni vidovi religije, međureligijski i međukulturni dijalog,  razmišljanje o islamu u Sloveniji i Europi. Na početku su 50-ak sudionika pozdravili muftija Grabus, pomoćni biskup ljubljanski dr. Anton Jamnik te dr. Eenes Karić, profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

U okviru prvog panela prof. dr. Ivan Štuhec, s Teološkog fakulteta u Ljubljani, govorio je o autentičnom vjerniku u demokratskoj državi; u okviru drugog kruga doktorand Denis Striković govorio je o identitetu muslimana u Sloveniji; u okviru trećeg Nevzet Porić, generalni tajnik Islamske zajednice u Sloveniji, govorio je o postojeća tri prijevoda Kur'ana na slovenski; u okviru četvrtog franjevac dr. Mari Jože Osredkar s Teološkog fakulteta u Ljubljani prikazao je dijalog između kršćana i muslimana prema smjernicama Drugog vatikanskog sabora. Dr. Mato Zovkić obradio je temu Kako kršćani i muslimani mogu razumski braniti svoju vjeru bez međusobnog vrijeđanja?, a poznati slovenski sociolog dr. Marko Keršovan govorio je o islamu i muslimanima u sekulariziranoj Europi. U okviru petog panela prof. dr. Aleš Črnič s Fakulteta za socijalne znanosti obradio je pitanje: Ugrožava li islam kršćansku Europu?.

Dr. Enes Karić iznio je razmišljanja muslimana o vlastitim prioritetima u Europi istaknuvši s tugom da ekstremisti među muslimanima škode islamu kao univerzalnoj religiji.

U završnom osvrtu muftija Grabus je sebi i članovima IZ postavio pitanje, kako biti konstruktivni članovi građanskog društva u pluralnoj državi i njegovati islamski identitet.

Budući izgled Islamskog centra

Izgradnja Islamskog centra

Trećega dana ujutro, predavačima gostima iz BiH muftija je pokazao izgrađene dijelove Islamskog centra s novom džamijom koja obuhvaća 1 200 m2, prateću zgradu za urede, zgradu s deset učionica za vjeronauk i seminare, podzemnu garažu sa 120 parkirnih mjesta i sportsku dvoranu veličine 30 x 30 m. Ova lokacija je 27. po redu koju su gradske vlasti Ljubljane ponudile Islamskoj zajednici i koštala je 5 milijuna eura. Nalazi se blizu parka Tivoli a sastojala se od više parcela koje su bile skladišta različitih firma i privatnika. Pet godina je trebalo za nagodbe s bivšim vlasnicima o isplati prije početka gradnje. Građanska vlast je postavila uvjet da se džamija treba arhitektonski uklapati u okoliš pa su investitori zamolili projektante da se nadahnjuju kockastim oblikom Kabe u središtu velike džamije u Meki, što su oni maštovito učinili. U svemu tomu nailazili su na niz administrativnih preprjeka, a muftija Grabus je istaknuo kako mu je u tome pomogao jedan susjed katolik sa svojim sinom svećenikom.

Prema popisu stanovnika iz 2002. u Sloveniji živi 48 206 muslimana, što je 2,4% stanovništva. Iako su neki doselili iz Crne Gore, s Kosova i Sandžaka, većina su Bošnjaci koji održavaju prijateljske kontakte s katolicima doseljenim iz BiH.

Mato Zovkić/ KT