Organizatoru je bio cilj „slušati viziju teologa i teologinja iz cijeloga svijeta, da bi sistem studija Svete Stolice bio uvijek više na visini naviještanja evanđelja u aktualnoj promjeni razdoblja“.

Pozdrav Rimskog biskupa

Kongres je započeo u ponedjeljak 9. prosinca audijencijom kod pape Franje u Vatikanu koji je teolozima i teologinjama najprije zahvalio na onome što čine, a često je skriveno od očiju javnosti i nevidljivo kao takvo. Papa je teologiju usporedio sa "svjetlom koje omogućuje da vidimo predmete oko sebe". "Kao što je i svjetlo nevidljivo i diskretno, takva je i teologija, diskretna, ljubazna, ponizna, te čini sve da se pojavi svjetlo Kristovo i svjetlo njegova Evanđelja. Iz toga za teologe proizlazi put: tražiti milost i ostati u milosti prijateljstva s Kristom, istinskim svjetlom koje je došlo na svijet. Jer svaka teologija se rađa iz prijateljstva s Kristom i iz ljubavi za njegovu braću i sestre, za njegov svijet; ovaj svijet koji je u isto vrijeme dramatičan i veličanstven, pun bolova ali također i dirljive ljepote", istaknu je Rimski biskup.

Budući da je kongres zamišljen u trodijelnoj strukturi s ciljem da se zajedno promišlja o „gdje“, „kako“ i „zašto“ same teologije i teološkoga rada, papa Franjo je potakao sudionike da se ozbiljno pitaju može li teološko naslijeđe prošlih vremena još nešto reći današnjim izazovima i pokušati zamišljati budućnost, hodeći zajedno na istom putu. Osim toga, Papa je izrekao i svoju želju i svoj poziv sudionicima "da teologija pomogne ponovno promisliti misao, to jest način mišljenja koji oblikuje osjećaje, volju i odluke" te "stoga misao treba osloboditi pojednostavljenja kao i ideološkog načina mišljenja koje ubija stvarnost, ubija misao i zajednicu". Potom je papa Franjo uputio poziv i zamolbu da teologija bude dostupna svima koji žele produbiti svoje teološko znanje, jednako kao što je izrazio želju da bude više teologinja u teološkom prostoru.  

Tri sesije

Radni dio kongresa održao se velikoj auli Benedikt XVI. Papinskog lateranskog sveučilišta pod predsjedanjem kardinala José Tolentino de Mendonça, prefekta Dikasterija za kulturu i odgoj. Rad se odvijao u tri sesije. Prava sesija je imala za cilj odgovoriti na pitanje „gdje“, to jest gdje se događa teologija. Točnije, na kojim mjestima i uz koje teme je povezana.

Nakon uvoda u temu uslijedilo je sedam kratkih izlaganja prema zemljopisno-teološkim područjima (Afrika, Azija, Oceanija, Evropa, Sjeverna Amerika, Južna Amerika i Istočne Crkve). Potom se nastavilo radom u skupinama od petnaestak osoba koji su iznijeli svoja zapažanja na izrečeno, što se onda referiralo na zajedničkom završnom susretu po završetku sesije. Tako je i na ovaj kongres primijenjena sinodalna metoda „razgovaranja u Duhu“, kako prvoga dana, tako isto i drugoga dana.

Druga sesija je imala za cilj odgovoriti na pitanje „kako“, to jest ukazati na potrebu slušanja takozvanih neteoloških logika. Kao primjeri takvog slušanja neteoloških logika posvjedočili su o svome iskustvu profesorica Maeve Louise Heaney, kompozitorica i glazbenica, prof. Éric-Emmanuel Schmitt, književnik, Carlo Rovelli, fizičar, te Alice Rohrwacher, režiserka.

Treća pak sesija je imala za cilj razumjeti „zašto“, to jest razloge postojanja teologije za Crkvu i svijet, a sve se odvijalo prema sinodalnom obrascu iz prve sesije.

Teologija se mora događati u susretu

Uz već spomenuto može se istaknuti da su sudionici uglavnom isticali potrebu da teologija bude više dijaloška i više usmjerena prema slušanju, više pluralna i sinodalna, otvorena iskustvu i pozorna na ljudske egzistencijalne potrebe, te nije izostalo očekivanje da bude više kontekstualna i konkretna, a manje apstraktna i teorijska. Uz suglasje i neospornu potrebu da teologija bude i takva, na žalost nije se osjetio jednako "težak" naglasak na njezinu mističnu, kristološku i ekleziološku dimenziju i funkciju, premda nije nedostajalo i onih koji su to isticali i primjećivali. Jer dok se naglašavalo da se ona mora događati u susretu s ljudima i svijetom, manje se opažalo da se teologija događa i da nastaje iz susreta s Kristom, te da joj je primarna zadaća i funkcija ekleziološka i eklezijalna.

No unatoč nedostacima kojih ima u svakoj inicijativi, u završnom obraćanju kako kardinal José Tolentino de Mendonça tako isto i tajnik za pitanja odgoja pri Dekasteriju mons. Giovanni Cesare Pagazzi istaknuli su da su vrlo zadovoljni odazivom na ovaj dvodnevni kongres na kojem je sudjelovalo oko 500 teologa iz cijeloga svijeta, te sinodalnom metodom koje je primijenjena na ovoj susret, kao i duhom zajedništva u kojem se sve skupa odvijalo. Uvjereni su da će ovaj kongres dati novih ideja, poticaja i zamaha teologiji da se u pozitivnom smislu usmjeri prema budućnosti, te da izvrši svoje poslanje u Crkvi u suvremenom svijetu.

Za kraj dodajmo kako su od teologa iz Hrvatske na kongresu sudjelovali dr. Ivan Benaković s KBF-a u Đakovu i dr. Ivan Bodrožić s KBF-a u Splitu.

I.B, Ž.I., KT