Opća audijencija

Molitva i Presveto Trojstvo


Nakon stanke, 3. ožujka ponovno je u knjižnici Apostolske palače upriličena opća audijencija, tijekom koje je Papa nastavio niz promišljanja o molitvi, progovorivši o molitvi i Presvetom Trojstvu.

Foto: vatican.va

Foto: vatican.va

Tako je papa Franjo naglasio kako na ovom putu kateheza o molitvi, ovaj i sljedeći tjedan ćemo biti u mogućnosti uvidjeti, zahvaljujući Isusu Kristu, da nas molitva širom otvara Trojstvu – Ocu, Sinu i Duhu – neizmjernom moru Boga koji je Ljubav. „Isus je taj koji nam je otvorio Nebo i usmjerio nas na odnos s Bogom. On je to učinio: otvorio nam je taj odnos s Trojedinim Bogom: Ocem, Sinom i Duhom Svetim. To je ono što kaže apostol Ivan na kraju Proslova svog Evanđelja: 'Boga nitko nikada ne vidje: Jedinorođenac – Bog – koji je u krilu Očevu, on ga obznani'. Isus nam je otkrio identitet, taj identitet Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga. Mi uistinu nismo znali kako moliti: koje riječi, koji osjećaji i koji su jezici za Boga bili prikladni (…) Nisu sve molitve iste i nisu sve prikladne: sama Biblija svjedoči o lošem ishodu mnogih molitava, koje bivaju odbačene. Možda Bog ponekad nije zadovoljan našim molitvama, a mi to ni ne primjećujemo (…) Ali možda najdirljivije prepoznavanje siromaštva naše molitve poteklo je s usana onog rimskog satnika koji je jednog dana zamolio Isusa da ozdravi njegova bolesnog slugu. Osjećao se potpuno nedostojnim: nije bio Židov, bio je časnik omražene okupacijske vojske. Ali briga za slugu natjerala ga je da se odvaži i kaže Isusu: 'Gospodine, nisam dostojan da uđeš pod krov moj, nego samo reci riječ i izliječen će biti sluga moj'“, naglasio je Sveti Otac.

„Zašto bi Bog trebao voljeti čovjeka? Za to ne postoje očiti razlozi, tu postoji jedan nesrazmjer… U većini mitologija nije zabilježen slučaj boga koji bi mario za ono kroz što ljudi prolaze u životu; štoviše, to je tako naporno i dosadno, ne zavrjeđuje pažnju božanstva. A sjetimo se riječi koje je Bog uputio svome narodu, ponovljenih u Ponovljenom zakonu: 'Jer koji je to narod tako velik da bi mu bogovi bili tako blizu kao što je Jahve, Bog naš, vama?'. Ta Božja bliskost je objava! Neki filozofi tvrde da Bog može misliti samo na sebe. Eventualno smo mi ljudi ti koji pokušavaju umilostiviti božanstvo i steći milost u njegovim očima. Otuda i dužnost 'religije', s pratećim žrtvama i pobožnostima koje se neprestano prinosi kako bi se omiljelo nijemom Bogu, ravnodušnom Bogu. Tu nema dijaloga. Samo je Isus bio taj, samo je bila Božja objava Boga Mojsiju prije Isusa, kad se Bog predstavio; samo je Biblija ta koja nam je otvorila put dijaloga s Bogom (…) Bog da ljubi čovjeka: mi nikada ne bismo imali hrabrosti u to vjerovati da nismo upoznali Isusa (…) Isus je taj koji objavljuje Božje srce. Tako nam Isus svojim životom govori u kojoj je mjeri Bog Otac (…) Bilo nam je teško, nadasve, vjerovati da će se ta Božja ljubav proširiti i pristati na našu ljudsku obalu: mi smo cilj ljubavi kojoj na zemlji nema premca (…) Zaista se nismo mogli nadati uzvišenijem pozivu: Isus nam je svojim čovještvom – Bog se učinio bliskim u Isusu – učinio dostupnim sam život Trojstva, otvorio je širom ta vrata otajstva ljubavi Oca, Sina i Duha Svetoga“, posvijestio je poglavar Katoličke Crkve.

Nakon kateheze uputio je apel međunarodnoj zajednici da učini sve kako se težnje naroda Mianmara – gdje je nedavno poginulo nekoliko osoba – ne bi gušilo nasiljem. Također, napomenuo je kako odlazi na apostolski pohod u Irak te pozvao na molitvu da putovanje dobro prođe.                                                                                                                                  

J.P., KT