Predstavljanje Izvješća organizirao je Kršćanski radnički pokret i Međunarodni opservatorij kardinala Van Thuana, a predstavljanje, koje je tematiziralo društvene i političke aspekte islama, upriličeno je u prostorijama Vatikanskog Radija.

U pozdravnom govoru predsjednik Pokreta kršćanskih radnika Carlo Costalli istaknuo je važnost ovakvih događaja koji promišljaju jednu suvremenu temu od velike društvene važnosti. Uz prof. Topića bili su i Riccardo Turrini Vita, generalni direktor sektora obrazovanja pri Ministarstvu pravosuđa, i novinar Il Foglia Giulio Meotti.

Nazočne je zatim pozdravio i predsjednik HKD-a Napredak uputivši skupu prigodno predavanje i čestitavši organizatorima skupa mali jubilej. Konstatirao je kako je tema islama kao političkog problema izazova te vrlo aktualna. „Danas je možda najveća globalna tema upravo odnos između islama i Zapada, pri čemu se Zapad često koristi kao sinonim za označavanje kršćanskih zemalja. Članovi Međunarodnog opservatorija kardinala Van Thuana dobro su razumjeli važnost ove teme, posebice za Europu“, istaknuo je prof. Topić.
 

Nekoliko autora Izvješća je zabilježilo da se Katolička Crkva ne bavi problemom političkog islama i da se ne bavi tim pitanjem. „Izvješće se ponajprije kreće putem međureligijskog dijaloga te u tom smislu, Izvješće ispunjava ovu prazninu socijalnog nauka Crkve. Ono nudi pregled religijske situacije u gotovo cijelom svijetu, uvijek sa stajališta socijalnog nauka Crkve. Nije moguće čak nabrojati sve teme, ali se treba fokusirati na one najznačajnije“, priopćeno je iz HKD-a Napredak.

Mons. Topić je istaknuo kako kršćani i muslimani čine gotovo polovicu svjetske populacije. Također je istaknuo da dolazi iz povijesnog, kulturnog i društvenog miljea u kojemu vjernici muslimanske vjeroispovijesti predstavljaju relativnu većinu bosanskohercegovačkog društva te je stoga potreba za dijalogom vrlo važna. Podsjetio kako je dio svoje akademske karijere posvetio proučavanju islama te predavanjima o istome pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. „Također, preko HKD-a Napredak i osobno sam bio u prilici voditi teoretski i praktični dijalog sa svim vjerskim denominacijama prisutnim u Bosni i Hercegovini, ne samo muslimanima već i pravoslavnima i židovima“, rekao je prof. Topić.

Navedene pozitivne prakse u suprotnosti su s instrumentaliziranjem religije, primjerice, korištenje religije kao pogonskog goriva za ratne radnje. Prof. Topić je istaknuo važnost ekumenskih nastojanja pape Franje koji nije imao izravni kontakt s islamom u svojoj domovini. Četiri papinska susreta s najznačajnijim svjetskim vođom sunitskog islama Ahmadom Muhammedom Al-Tayyibom, rektorom Sveučilišta Al-Azhar u Kairu, imala su za cilj zajednički rad u izgradnji mira protiv fundamentalizma i ekstremizma. Posljednji sastanak, podsjetio je prof. dr. sc. Topić, održan je na Međunarodnoj konferenciji o ljudskom bratstvu, koju je u Abu Dhabiju (4. veljače 2019.) organiziralo Vijeće starijih muslimana, koje okuplja više od 600 članova različitih vjerskih zajednica. Papa i Veliki imam potpisali su tada dokument o ljudskom bratstvu, za svjetski mir i suživot.

„Pozovite sve ljude koji nose u srcu vjeru u Boga i vjeru u ljudsko bratstvo da se ujedine i rade zajedno na izgradnji kultura uzajamnog poštovanja, u razumijevanju velike Božanske milosti koja čini sva ljudska bića braći“, naglasio je prof. Topić. Samo se tako, istaknuo je, možemo nadati dobroj budućnosti Europe i uspješnom dijalogu.

Zaključak X. Izvješća o socijalnoj doktrini Crkve u svijetu dao je mons. Giampaolo Crepaldi, tršćanski nadbiskup i predsjednik Međunarodnog opservatorija kardinala Van Thuan, koji se bavi socijalnim naukom Crkve.

KT